No podaci Eurostata pokazuju da je rast cijena goriva u proteklih godinu dana ipak bio blaži od prosjeka Europske unije. Dizel je u Hrvatskoj poskupio 14 posto, a benzin osam posto.

Prema podacima za srpanj, prosječna cijena dizela u Europskoj uniji bila je 20 posto viša nego godinu ranije. Najveći rast zabilježen je u Rumunjskoj i Nizozemskoj, po 31 posto, a slijede Njemačka s 27, Francuska s 24 i Grčka s 22 posto.

Hrvatska je s rastom od 14 posto ostala šest postotnih bodova ispod europskog prosjeka. Nešto blaže poskupljenje zabilježeno je u Sloveniji, 13 posto, dok je Mađarska s rastom od samo jedan posto uvjerljivo na dnu promatrane skupine država.

Benzin u Hrvatskoj poskupio osam posto

Razlika je još izraženija kod benzina. Njegova je cijena u Europskoj uniji u godinu dana prosječno porasla 15 posto, gotovo dvostruko više nego u Hrvatskoj.

Najveće poskupljenje zabilježila je Litva, 25 posto, a slijede Rumunjska s 23, Njemačka s 22 i Nizozemska s 21 posto. U Francuskoj i Poljskoj benzin je poskupio 16 posto, a u Austriji 15 posto.

Hrvatska i Italija s rastom od osam posto nalaze se na začelju prikazane ljestvice. U Sloveniji je benzin poskupio devet, a u Grčkoj 13 posto.

Podaci o godišnjem rastu stižu u trenutku u kojem hrvatske vozače pogađa novo poskupljenje.

Vlada je na telefonskoj sjednici donijela uredbe prema kojima litra benzina od utorka stoji 1,66 eura, tri centa više nego dosad. Dizel je poskupio šest centi, na 1,86 eura po litri, a plavi dizel pet centi, na 1,32 eura.

Poskupio je i ukapljeni naftni plin. UNP za spremnike sada stoji 1,27 eura po kilogramu, tri centa više, dok je cijena plina u bocama porasla četiri centa, na 1,85 eura po kilogramu.

Vlada je zadržala snižene trošarine i ograničene premije trgovaca. Prema njezinu izračunu, bez tih mjera benzin bi stajao 1,81 euro, a dizel 2,07 eura po litri. Nove cijene vrijede sedam dana.

Nestašica se ne očekuje, ali visoke cijene ostaju

Energetski stručnjak Jasminko Umićević ocijenio je da Hrvatskoj ne prijeti nestašica goriva, ali upozorava da bi se visoke cijene mogle zadržati. Problem je osobito izražen na tržištu dizela, čija je cijena ostala visoka i nakon pada cijene sirove nafte.

Europa je u posljednjih dvadesetak godina smanjila rafinerijske kapacitete za približno 30 posto, iako troši više dizela nego Sjedinjene Države. Nakon prekida uvoza iz Rusije više se oslonila na arapske zemlje, a poremećaji povezani s Hormuškim tjesnacem dodatno su smanjili ponudu.

Hrvatska je u povoljnijem položaju zahvaljujući riječkoj rafineriji. Premda ona još ne radi punim kapacitetom jer traju testiranja, domaća proizvodnja smanjuje ovisnost o uvozu i rizik od nestašice.