Zbog sukoba u Ukrajini i na Bliskom istoku poremećena je proizvodnja i opskrba naftnim derivatima, što povećava cijene, a najesen bi u Europi moglo uzrokovati nestašicu dizela. Hrvatska pritom ovisi o najavljenom povećanju proizvodnje tog goriva, čime bi se oba problema suzbila
Iako je Vlada najnovijom uredbom o maloprodajnim cijenama goriva smanjila premije na dizel za jedan cent i na plavi dizel za dva centa, zadržavši pritom snižene trošarine, cijene goriva su od ponoći porasle. Naročito se to odnosi na dizel koji je poskupio za devet centi, na 1,80 eura po litri, čime se praktički izjednačio s plinom u bocama (1,81 euro po kilogramu).
Ujedno je pao i rekord iz listopada 2022. godine, kad je litra dizela koštala 1,78 eura. Na tada je cijena barela Brent nafte koštala 98,88 dolara, dok je trenutna cijena otprilike desetak dolara niža. Benzin je trenutno također skuplji: stoji 1,63 eura po litri, ali nije oborio rekord iz 2022., kad je koštao 1,79 eura.
Iako su cijene nafte u ovom trenutku relativno stabilne, gorivo biva sve skupljim. Stručnjaci ističu kako je razlog tomu promjena poslovanja na svjetskim burzama.
vezane vijesti
Smanjena proizvodnja i transport
Naime, zbog sukoba u Ukrajini i na Bliskom istoku te blokade Hormuškog tjesnaca, smanjena je proizvodnja i transport naftnih derivata. Gorivo je stoga skuplje, zbog rasta troškova koji nužno nisu vezani uz burzovnu cijenu sirove nafte.
"Derivatima, kojih na svjetskom tržištu nedostaje, danas se trguje na odvojenim platformama. To je posljedica bombardiranja rafinerija nafte u zemljama Perzijskog zaljeva, kao i rafinerija u Rusiji i Ukrajini. Uz to, transport naftnih derivata proizvedenih u zemljama Perzijskog zaljeva velikim je dijelom onemogućen zbog blokade Hormuškog tjesnaca zbog američko-iranskog rata.
Rafinerije u Rusiji i Ukrajini proizvode znatno manje količine derivata, a trebamo biti svjesni da su se iz njih, unatoč embargu na uvoz iz Rusije, dopremale značajne količine goriva na svjetsko pa tako i na europsko tržište. Nedavno je objavljeno da je Belgija, primjerice, sav ukapljeni prirodni plin uvozila iz Rusije", rekao je naftni stručnjak Davor Štern za Novi list.
Klađenje na cijene
Naravno, to ne znači da burzovna kretanja nemaju utjecaj na cijene goriva na benzinskim postajama. Naime, burzovni se mešetari klade na cijene nafte i derivata te pritom, upozorava Štern, nastoje izvući maksimalni profit.
Kako su goriva važna za niz djelatnosti, s njihovim se poskupljenjem uvijek postavlja pitanje hoće li rasti i cijene dobrog dijela dobara i usluga.
"Ni ovo povećanje cijena ne bi smjelo značajnije utjecati na jediničnu cijenu proizvoda koji se transportiraju kamionima, brodovima i drugim sredstvima prijevoza koja koriste dizelsko gorivo. No, tu se vraćamo na trgovce, koji bi mogli i ovu priliku iskoristiti za povećanje cijena u maloprodaji", rekao je Štern, dodajući da kod izračuna cijena goriva u Europi i Hrvatskoj treba uzeti u obzir inflaciju i tečajne razlike između dolara, koji se koristi kao valuta u svjetskoj trgovini naftom, i eura.
Čeka se novo postrojenje
Iz Vlade poručuju da bi bez njihove intervencije ovog tjedna benzin koštao 1,78 eura po litri, dizel 2,01 eura, a plavi dizel 1,36 eura. Osim s visokim cijenama, Europa bi se najesen, smatraju stručnjaci, mogla suočiti i s nestašicom dizela. Ako će se nedostaci i pokrivati, cijene bi mogle biti još viša.
U Hrvatskoj je potrošnja dizela još uvijek veća od benzina. Kako ne bi došlo do dodatnog povećanja cijena ili nestašice tog goriva, INA bi do kraja ove godine trebala u rad pustiti postrojenje za preradu teških ostataka nafte u Rafineriji Rijeka. Njime bi se trebala značajno povećati domaću proizvodnju dizela.
