Odbor za proračun Europskog parlamenta usvojio je u srijedu izvješće o Višegodišnjem financijskom okviru (VFO) za razdoblje 2028.-2034., čime je Parlament utvrdio svoje ključne političke zahtjeve za budući dugoročni proračun EU-a.
Parlament poručuje da predložena razina financiranja ne odgovara ambicijama ni izazovima s kojima se Europa suočava – od sigurnosti, obrane i upravljanja migracijama do gospodarske i tehnološke konkurentnosti. Zbog toga poziva na povećanje proračuna na razinu 1,27% bruto nacionalnog dohotka, isključujući otplatu duga koji se ne smije financirati na račun temeljnih europskih politika. U tom smislu predlaže se povećanje ulaganja od 10% u svim poglavljima osim javne administracije, uz jednostavniji pristup sredstvima i manje administrativno opterećenje za korisnike.
„Dugoročni proračun EU mora se uskladiti sa strateškim ambicijama Europe. Bez toga riskiramo raslojavanje i slabljenje europskog kontinenta, kao i naše pozicije u svijetu. Ne može se obećavati više sigurnosti i konkurentnosti dok proračun i financiranje nisu na razini kojim se to stvarno može i ostvariti“, istaknuo je hrvatski zastupnik Karlo Ressler, koordinator europskih pučana za proračunska pitanja, priopćio je ured zastupnika.
Na temelju amandmana zastupnika Resslera, kompromisni tekst naglašava potrebu ciljane potpore za suočavanje s demografskim promjenama, osobito u regijama pogođenima depopulacijom i starenjem stanovništva. Parlament pritom traži da se u budućem proračunu sustavno uzmu u obzir i specifični izazovi otoka, pograničnih te brdsko-planinskih područja, kako bi se spriječilo produbljivanje teritorijalnih nejednakosti. Istodobno se snažno inzistira na očuvanju uloge regija i lokalnih vlasti u provedbi europskih politika, kroz partnerstvo i višerazinsko upravljanje, stoji u priopćenju.
vezane vijesti
Rizik centralizacije
U odnosu na pristup Europske komisije, Parlament upozorava na rizik prevelike centralizacije upravljanja sredstvima i umjesto toga zagovara jasniju strukturu i stabilnije financiranje kroz unaprijed definirane omotnice i snažnije mehanizme zaštite sredstava (ring-fencing), osobito za koheziju, poljoprivredu i ribarstvo. Cilj je osigurati predvidljivost za korisnike i izbjeći međusobno potiskivanje ključnih politika.
Parlament dodatno traži povećana ulaganja u temeljne programe i prioritete Unije – uključujući koheziju, poljoprivredu, ribarstvo i Europski socijalni fond plus. Poseban naglasak stavljen je na jačanje konkurentnosti, sigurnosti i obrambenih kapaciteta Europe, kao i na ulaganja u istraživanje i inovacije, gdje EU zaostaje za globalnim konkurentima. U tom kontekstu, Parlament podržava značajno povećanje sredstava, uključujući dodatnih 6,5 milijardi eura za Erasmus+ te ambiciozno financiranje istraživačkog programa Obzor Europa s ukupno 200 milijardi eura.
Nakon očekivanog potvrđivanja na plenarnoj sjednici krajem travnja, Parlament će imati formalno političko stajalište, koji će oblikovati i rad na ključnim zakonodavnim uredbama paketa. Pregovori s Vijećem Europske unije odredit će investicijski i razvojni smjer Europe u sljedećem desetljeću, uključujući opseg i prioritete budućih projekata u Hrvatskoj i ostalim državama članicama.
