Europska povjerenica za proširenje Marta Kos predstavila je glavne obrise prijedloga Europske komisije za preustroj politike proširenja. Taj plan uključuje postupno uključivanje država kandidatkinja u politike Unije, strože provjere njihove spremnosti i novu metodologiju pristupnog procesa, piše Euronews.

'Svijet se promijenio, a s njime se mora promijeniti i politika proširenja', poručila je Kos na Konferenciji hrvatskih veleposlanika u Zagrebu.

Komisija je ponovno otvorila pitanje funkcioniranja Europske unije s više od 30 članica uoči važne rasprave europskih čelnika u listopadu. Kos smatra da se Unija nalazi pred novim 'helsinškim trenutkom', aludirajući na sastanak koji je otvorio put velikom proširenju nakon Hladnog rata, kada je u EU ušlo deset država.

Pritom je izdvojila napredak Crne Gore kao vodeće kandidatkinje, albansko ispunjavanje mjerila u području vladavine prava, tehnički napredak Ukrajine i Moldavije te odluku Islanda o ponovnom pokretanju pristupnog procesa.

'Komisija će predstaviti prijedloge o tome kako se Europska unija mora pripremiti dok se države kandidatkinje približavaju završetku pristupnih pregovora. Moramo razmotriti četiri pitanja da bismo na najvišoj razini postigli konsenzus o prihvaćanju novih članica', rekla je Kos.

Unutarnje reforme bez izmjene ugovora

Proširena Unija, smatra Kos, morat će reformirati svoje odlučivanje da bi u kriznim razdobljima mogla brzo djelovati, a te promjene mogle bi se provesti bez izmjene temeljnih ugovora EU-a, čime bi se izbjegli dugotrajni pregovori i neizvjesna ratifikacija u članicama.

'Trebali bismo učiniti odlučivanje jednostavnijim i fleksibilnijim. To bi moglo značiti smanjenje broja područja u kojima jedna članica može blokirati sve ostale, kao i smanjenje naših institucija', rekla je Kos.

Spomenula je i snažniju suradnju, mehanizam koji manjoj skupini članica omogućuje pokretanje inicijativa kada ostale još nisu spremne sudjelovati.

Zaštita od 'trojanskih konja'

Drugi dio prijedloga odnosi se na snažnije mehanizme kojima bi se nove članice spriječilo da nakon ulaska u EU odstupe od demokratskih standarda i vladavine prava. Takav je pristup, poučene iskustvom s Mađarskom pod Viktorom Orbánom, već predložilo pet država osnivačica Unije.

'Moramo biti sigurni da nećemo pustiti trojanske konje u Uniju – ni danas, ni za deset ili dvadeset godina. Iskustvo je pokazalo da su potrebni snažniji mehanizmi kako bi se spriječila kršenja temeljnih načela i vrijednosti, a prema potrebi i ispravila', poručila je Kos.

Prijedlog je izazvao prijepore jer bi mogao dovesti do stvaranja svojevrsnih članica drugog reda, a crnogorski veleposlanik pri EU-u Petar Marković rekao je da bi Podgorica prihvatila takve mjere ako se budu temeljile na objektivnim kriterijima i pojedinačnoj procjeni.

'Takve mjere nisu samo poželjne, već nužne. Presudne su za izgradnju povjerenja i jedinstva u Uniji da bi ona mogla prihvatiti nove članice', dodala je Kos.

Napuštanje modela 'sve ili ništa'

Francuska i Njemačka među članicama su koje zagovaraju promjenu metodologije proširenja, ponajprije postupnom integracijom koja bi kandidatkinjama omogućila konkretne koristi i prije punopravnog članstva.

Kos je upozorila da pristupni proces može trajati desetljećima, a protivnici EU-a takvu bi neizvjesnost mogli iskoristiti za politički pritisak i zaustavljanje procesa.

'Moramo se odmaknuti od logike 'sve ili ništa'. Potreban nam je strukturiraniji pristup da bismo premostili vrijeme koje više nemamo i pronašli ambicioznije modele postupne integracije', rekla je.

Potreba za promjenom postala je izraženija nakon početka pristupnog procesa Ukrajine. U europskim prijestolnicama razmatra se mogućnost da određeni oblik članstva i sigurnosnih jamstava postane dio budućeg mirovnog sporazuma s Rusijom kako bi se Kijev čvrsto vezao uz Europu.

Kandidatkinje već mogu ostvariti neke koristi, poput ulaska u Jedinstveno područje plaćanja u eurima (SEPA) i povezivanja s energetskom mrežom EU-a. 'To su pozitivni koraci, ali nisu dovoljni', naglasila je Kos.

Prijelazne mjere i proračun

Posljednje područje odnosi se na posljedice dolaska novih članica za postojeće države i zaštitu interesa Unije od mogućih rizika.

'Imamo iskustva s opsežnim prijelaznim mjerama kojima se osigurava nesmetana integracija novih članica. Istodobno moramo zajamčiti to da proračun EU-a i dalje može financirati naše prioritete', rekla je Kos.