Putin je još lani izvodio manevre s isporukama plina europskim dobavljačima, s tim da su njegove prijetnje i smanjenje opskrbe rezultirali velikim pomakom prema novim opskrbljivačima, ozbiljno naškodivši industriji i prisilivši vlade na skupe mjere pomoći građanima i tvrtkama u plaćanju računa za energiju.

No posljednjih tjedana ruski predsjednik kao da je pao u drugi plan - energetska tržišta sada sliježu ramenima na izjave Kremlja, piše Politico. To bi se, međutim, moglo promijeniti nakon prvog zahlađenja. Iduća faza energetskog rata Moskve uvelike ovisi o nečemu što nijedan političar ne može kontrolirati - o vremenskim (ne)prilikama.

Bude li 'malo sreće' s vremenom, zima bi mogla biti prilično komforna, rekao je njemački ministar gospodarstva Robert Habeck, razotkrivajući koliko su najmoćniji europski čelnici sada, zapravo, na milosti bogova. Suoče li se Europljani s nestancima struje i zatvaranjem tvornica, vrlo hladna zima mogla bi dovesti do produbljivanja rastućih političkih nemira oko europske potpore Ukrajini. Uz blagu zimu, rastu i šanse za pobjedu u borbi s Putinovim 'plinskim oružjem'.

Rijetko kada je toliko toga ovisilo o vremenskoj prognozi. Europski meteorološki servis Severe Weather izašao je s prvom prognozom za ovu zimu, najavljujući prosječne temperature i prosječne razine oborina.

Za detaljnije i utemeljene prognoze još je prerano, a osim temperature, sve zanima koliko će biti padalina i vjetra za obnovljivu energiju. Carlo Buontempo, direktor Službe za klimatske promjene Copernicus pri Europskom centru za srednjoročne vremenske prognoze, kaže da su energetska tržišta i ranije s nestrpljenjem iščekivala zimsku prognozu koja izlazi u studenom.

Za sada se europski diplomati nadaju da će pripreme za zimu biti dovoljne za izbjegavanje crnog scenarija - nestanka struje. Skladišta plina diljem EU-a već su popunjena 86 posto, što je više od zacrtanog. Jedan diplomat predviđa da do nestanka struje neće doći čak i ako Putin prekine isporuku preostalih devet posto plina u EU koji dolazi iz Rusije, što je pad od 40 posto u odnosu na lani.

Dok vlade i Europska komisija rade na mjerama štednje energije, cijena plina se stabilizirala. Goldman Sachs očekuje da će cijene pasti ispod 100 eura po megavatsatu u prva tri mjeseca 2023., što je znatno niže od rekordnih 346 eura u kolovozu.

Još bi nešto moglo signalizirati da su Putinovi energetski manevri zapravo potrošeni: kada je Gazprom početkom rujna zatvorio Sjeverni tok, cijene plina samo su nakratko porasle i ubrzo se smirile. A nakon što je ruski predsjednik najavio djelomičnu mobilizaciju, cijena se jedva pomaknula, ostajući ispod 200 eura po MWh.

Ako ova zima bude u skladu s petogodišnjim prosjekom, Europa bi mogla proći s nešto više od četvrtine preostalog kapaciteta skladišta plina, procjenjuje energetska konzultantska kuća Wood Mackenzie. Ako pak Rusija potpuno prekine isporuku, EU može očekivati oko 15 posto uskladištenog plina do kraja zime.

Najveći rizik mogla bi predstavljati 'ekstremna situacija', rekla je Kateryna Filippenko, analitičarka tržišta plina iz Wood Mackenzieja. To znači sljedeće: ako Rusija nastavi smanjivati opskrbu i ova zima bude poput one mrzle 2010./2011., cijene plina ipak bi uzletjele pa bi EU trebao premašiti ciljano 15-postotno smanjenje potrošnje.

To bi bio velik izazov, kako za građane, tako i za industriju, s tim da bi se u najvećem riziku našle proizvodnja metala, cementa i gnojiva. Međutim glavobolje tu ne prestaju: europsko tržište plina u 2023. moglo bi iskusiti nova poskupljenja i potpun izostanak ruskog plina, stoga će skladištenje uvelike ovisiti i o tome koliko je toga preostalo iz zime. A to, kao i puno toga trenutno, ovisi o vremenu, piše Politico.