Iako se u Tirani okupila sva politička krema Europske unije, najveću pozornost ipak je opet privukao stajling albanskog premijera i domaćina samita Edija Rame, piše Blic.rs. Rama je na crvenom tepihu dočekao brojne čelnike, a ponovno se pojavio u tenisicama, dok je na njima, ali i na kravati imao motiv zvijezde, što je ujedno i simbol ovog samita.

Čelnici su se okupili na Skenderbegovom trgu u središtu Tirane, dok je samit pod nazivom 'Nova Europa u novom svijetu: jedinstvo - suradnja - zajedničko djelovanje' otvorio domaćin.

Europsku političku kremu na crvenom tepihu kiša nije dala omesti, a mađarski premijer Viktor Orbán, kao i njegov slovački kolega Robert Fico odbili su kišobran, kazavši da vole kišu.

Rama je pozdravio šeficu diplomacije EU-a Kaju Callas, talijansku premijerku Giorgiju Meloni, glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea, šeficu Europske komisije Ursulu von der Leyen, turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana i mnoge druge čelnike.

Najdulje je razgovarao s Erdoganom, predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i predsjednikom Azerbajdžana Ilhamom Alijevim.

Rama je, kao i u nekim ranijim prigodama, kleknuo pred talijansku premijerku, što je talijansku čelnicu nasmijalo. 'Ne, Edi', rekla mu je Meloni uz smijeh. 'On to čini da bude manji od mene', dodala je, nakon čega je uslijedio srdačan zagrljaj.

Na samitu u Tirani prisustvuje i predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, koji je stigao iz Turske. Posljednji je stigao francuski predsjednik Emmanuel Macron.

Što je Europska politička zajednica?

Europska politička zajednica je inicijativa koja je prvi put predložena 2022. godine u kontekstu ratnih događaja u Ukrajini i geopolitičkih promjena u Europi. Ovaj forum okuplja članice Europske unije, kao i zemlje koje nisu dio Unije, ali žele surađivati ​​na ključnim političkim, ekonomskim i sigurnosnim pitanjima. Europska politička zajednica (EPZ) stvorena je s ciljem jačanja europskih vrijednosti, demokracije i stabilnosti na širem kontinentu.

Idejni tvorac EPZ-a je francuski predsjednik Emmanuel Macron.

Tko je sve stigao na samitu?

Samit u Tirani okupio je šefove država i vlada iz svih 27 država članica Europske unije, kao i iz drugih europskih zemalja koje nisu članice EU. To uključuje zemlje zapadnog Balkana poput Srbije, Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine, kao i istočne zemlje poput Ukrajine i Moldavije.

Tu su pored Ursule von der Leyen, predsjednica Europske komisije, Antonio Costa, predsjednik Europskog vijeća. Emmanuel Macron, predsjednik Francuske, Friedrich Merz, kancelar Njemačke, Volodimir Zelenski, predsjednik Ukrajine, Edi Rama, premijer Albanije i domaćin samita, Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije. Također, u Tirani su i predstavnici drugih međunarodnih organizacija, poput NATO-a i OESS-a, što dodatno naglašava globalnu važnost ovog summita.

Glavne teme

Samit u Tirani održava se u vrijeme kada se Europa nalazi na kritičnoj prekretnici. Rat još uvijek bjesni na njezinom istočnom krilu. Napetosti rastu globalno. Hibridne prijetnje, ekonomska prisila i tehnološki poremećaji testiraju demokratsku otpornost i zahtijevaju koordiniranije europske odgovore.

U tom kontekstu, Europska politička zajednica ističe se kao vitalni forum za jedinstvo - onaj koji nadilazi institucionalne granice i okuplja cijelu obitelj europskih naroda kako bi razmjenjivali ideje, suočavali se sa zajedničkim izazovima i planirali kolektivni put naprijed, navodi se u službenom programu.

Nadovezujući se na zamah prethodnih samita u Pragu, Moldaviji, Španjolskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu i Mađarskoj, EPZ u Tirani poslužit će kao platforma za otvoreni politički dijalog i konkretnu suradnju. Dnevni red odražavat će pitanja koja su danas najhitnija za europske građane, a istovremeno će ponuditi prostor za jasan i ambiciozan pogled u budućnost.

Tri tematska okrugla stola na visokoj razini

Prvi će se usredotočiti na sigurnost i demokratsku otpornost Europe, rješavajući i neposredne imperative, poput podrške Ukrajini, i dugoročne izazove, uključujući zaštitu demokratskih procesa od stranog uplitanja i jačanje kolektivnih obrambenih sposobnosti Europe.

Drugi okrugli stol ispitat će kako poboljšati konkurentnost i ekonomsku sigurnost, s naglaskom na inovacije, digitalnu infrastrukturu, energetsku otpornost i stratešku autonomiju potrebnu za osiguranje ključnih lanaca opskrbe i uravnoteženje klimatskih ciljeva s industrijskom snagom.

Treći će se baviti složenom dinamikom migracija, mobilnosti i osnaživanja mladih. Od potrebe za legalnim putovima i suradnjom sa zemljama podrijetla i tranzita, do korištenja migracija kao oružja i izazova zadržavanja talenata u nacionalnim gospodarstvima, čelnici će istražiti koordinirana rješenja temeljena na partnerstvu i predviđanju.

Ovaj razgovor također će razmotriti ulogu sljedeće generacije u oblikovanju budućnosti Europe, posebno s obzirom na umjetnu inteligenciju i ubrzani tempo tehnoloških promjena. Organizatori navode da je Albanija sada u jedinstvenoj poziciji da sazove smislen dijalog u vrijeme kada Europa mora govoriti i djelovati s većom kohezijom.