PRETEŽNO LIBERALNI

Europljani su prestrašeni i ne vjeruju političarima

  • Autor: P.S./Guardian
  • Zadnja izmjena 15.03.2011 07:17
  • Objavljeno 15.03.2011 u 07:00
Europska unija

Europska unija

Izvor: Sipa Press / Autor: Sipa

Kako financijska kriza i smanjenje potrošnje uzimaju sve više maha, tako je europska nada u bolju budućnost sve nesigurnija. To je pokazalo veliko istraživanje Guardiana i ICM-a, koje je provedeno u pet vodećih zemalja Europske unije. Povjerenje u vlast je na samom dnu, a strah od daljnjeg gospodarskog pada se širi. Malo ljudi vjeruje da bi se sadašnji znakovi oporavka mogli održati

Anketa je provedena online među nešto više od 5.000 ljudi u radnoj dobi u pet vodećih zemalja EU: Velike Britaniji, Francuskoj, Njemačkoj, Poljskoj i Španjolskoj. To stvara sliku kontinenta uvjerenog u liberalne vrijednosti i još uvijek uglavnom odanog EU-institucijama, kao što je euro i slobodno kretanje ljudi između država, ali izrazito neprijateljski raspoloženog prema smanjenju državne potrošnje i prema političkim liderima.

Anketa se provodila u jeku recesije, a pokazala je da tek nekoliko Europljana vjeruje da je najgore od gospodarske krize prošlo. Većina je protiv neposrednog smanjenja državne potrošnje.

Rezultat svega je kriza u europskim demokracijama. Dok su ljudi podijeljeni oko potrebe za državnim smanjenjem potrošnje i brzine kojima bi se trebala odvijati, vrlo malo ispitanika u pet država vjeruje da se njihovi političari bave problemima s kojima se suočavaju njihove zemlje. I vrlo mali broj vjeruje u njihovo poštenje.

Samo šest posto ljudi diljem Europe kaže da ima visok stupanj povjerenja u svoje vlade, 46 posto kaže da nemaju tako visok stupanj povjerenja, a 32 posto uopće nema. Samo devet posto Europljana smatra da njihovi političari - u opoziciji ili na vlasti - djeluju pošteno.

Nedostatak povjerenja u vlast je najveći u Poljskoj i Francuskoj, gdje je nepovjerenje iskazalo 82 posto ispitanih. U Španjolskoj ih je 78 posto i 80 posto u Njemačkoj. U Velikoj Britaniji njih 66 posto ne vjeruje vladajućima, piše Guardian

Čak i manje Europljana smatra da su njihovi političari pošteni. U Poljskoj to mišljenje dijeli samo tri posto ispitanika, u Španjolskoj njih osam posto, u Njemačkoj deset posto, u Francuskoj 11 posto, a u Velikoj Britaniji 12 posto. Sve u svemu, prevladavaju oni koji misle da političari nisu uopće pošteni ili nisu jako pošteni, a tako smatra čak 89 posto ispitanika.

Sveukupno, 40 posto ispitanika smatra da će se njihovo gospodarstvo pogoršati u narednih 12 mjeseci, dok ih 20 posto misli da će se poboljšati. Samo je u Njemačkoj više ljudi optimistično nego pesimistično. Ekonomska anksioznost je najveća u Francuskoj, gdje pesimisti izrazito nadmašuju optimiste. U Velikoj Britaniji razlika je nešto manja, a u Poljskoj znatno manja. U Španjolskoj je ta razlika najmanja, nekih 18 posto.

Postoje i znakovi nade: osim u Poljskoj, ljudi misle da će stvari postati 'malo lošije' (26 posto ispitanika), 21 posto ispitanih misli da će stvari postati 'puno lošije', dok 31 posto njih smatra da će stvari jednostavno ostati iste. Iz toga se može izvesti zaključak da Europa nije u ekonomskoj depresiji.

S druge strane, tradicionalne ekonomske utvrde Njemačka i Francuska ne pokazuju toliko optimizma. Gotovo tri četvrtine francuskih ispitanika misli da će biti gore za deset godina nego što je sada. U Njemačkoj, bez obzira na njezin oporavak, više od polovice misli isto.

U Velikoj Britaniji većina smatra da će u narednom desetljeću osiromašiti ili će u najboljem slučaju sve ostati isto. Samo četvrtina ispitanih Britanaca vjeruje da će postati bogatija tijekom sljedećih deset godina, piše Guardian

Mlađe članice EU Španjolska i Poljska nešto su optimističnije. U Poljskoj gotovo polovica ispitanih misli da će narednih deset godina biti bolje, u Španjolskoj većina dijeli to mišljenje. Obje zemlje doživjele su brzi rast, što je bila posljedica ulaska u EU.

Anketa je fokusirana na nacionalne stavove, a ne na stavove EU kao cjeline.

Sve veća međupovezanost i otvorenost nacionalnih ekonomija čini rizik prelijevanja krize iz jedne zemlje u drugu. Ipak, unatoč ekonomskoj brizi i troškovima za spašavanje Grčke i Irske, države EU koje već koriste euro žele ga zadržati. Sveukupno, 68 posto anketiranih u tri zemlje: Francuskoj, Španjolskoj i Njemačkoj, želi ga zadržati. U Španjolskoj se za to izjasnilo 71 posto anketiranih, a slijedi Francuska sa 60 posto ispitanih, pa Njemačka sa 59 posto.

Međutim, 48 posto Poljaka (nasuprot 40 posto) protivi se prihvaćanju jedinstvene valute kao što je planirano.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi