Klimatski znanstvenici upozoravaju da je fenomen El Niño službeno započeo, što bi moglo dodatno pogurati globalne temperature i povećati rizik od ekstremnih vremenskih pojava tijekom ove i idućih godina. Stručnjaci upozoravaju da posljedice neće biti ograničene samo na toplinske valove, već bi mogle zahvatiti proizvodnju hrane, energetiku, gospodarstvo i svakodnevni život milijuna ljudi
El Niño se javlja svakih nekoliko godina kada površina istočnog dijela Tihog oceana postane neuobičajeno topla. Takve promjene utječu na atmosferske obrasce diljem planeta, često donoseći ekstremne vremenske prilike.
Posljednji El Niño trajao je od svibnja 2023. do ožujka 2024. godine te je pridonio rekordnim globalnim temperaturama, razornim toplinskim valovima, požarima i poplavama u brojnim dijelovima svijeta.
Meteorološke prognoze već sada upozoravaju da bi 2026. mogla završiti među najtoplijim godinama otkako postoje mjerenja. Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) predviđa da će temperature tijekom ljeta i početkom jeseni u velikom dijelu Europe biti iznad višegodišnjeg prosjeka, piše Euronews.
vezane vijesti
Kontinent je već ove godine pogodio snažan toplinski val, a meteorolozi upozoravaju da bi temperature u mediteranskim zemljama uskoro mogle dosezati i 40 Celzijevih stupnjeva. Očekuju se i tzv. tropske noći, tijekom kojih se temperatura ne spušta ispod 20 stupnjeva.
No posljedice El Niña ne svode se samo na vrućine.
Prijete nestašice energije
Stručnjaci nizozemskog Instituta za obrazovanje o vodi IHE Delft upozoravaju da bi manjak oborina mogao ozbiljno ugroziti proizvodnju električne energije u državama koje se oslanjaju na hidroelektrane.
Niži vodostaji rijeka i smanjene zalihe vode mogli bi prisiliti energetske sustave na veće korištenje fosilnih goriva, što bi dodatno povećalo emisije ugljikova dioksida i cijene energije.
Kao primjer navodi se Norveška, često nazivana europskom 'baterijom' zbog velikog broja hidroelektrana. Nakon neuobičajeno tople i suhe zime zalihe snijega pale su na najnižu razinu u posljednjih dvadeset godina, stvarajući energetski manjak procijenjen na oko 25 teravatsati.
Problemi bi mogli pogoditi i solarne elektrane. Iako se često smatra da više sunca znači i veću proizvodnju električne energije, stručnjaci upozoravaju na tzv. solarni paradoks. Naime, učinkovitost solarnih panela smanjuje se pri vrlo visokim temperaturama. Za svaki stupanj iznad 25 Celzijevih stupnjeva učinkovitost fotonaponskih sustava pada za približno 0,4 do 0,5 posto.
Mogući poremećaji u opskrbi hranom
Utjecaj El Niña mogao bi se snažno osjetiti i na svjetskim tržištima hrane. Znanstvenici upozoravaju da bi suša mogla smanjiti prinose brojnih poljoprivrednih kultura, osobito u državama koje su već izložene klimatskim ekstremima.
U pojedinim dijelovima Latinske Amerike očekuju se problemi s uzgojem kukuruza i graha, dok bi poljoprivrednici u Kolumbiji, Brazilu i Indiji mogli biti prisiljeni više koristiti podzemne vode za navodnjavanje, što povećava rizik od njihovog iscrpljivanja.
Posljedice bi se mogle preliti i na Europu. Europska unija svake godine uvozi goleme količine hrane, a proizvodi poput pšenice, kukuruza i kakaa posebno su osjetljivi na ekstremne klimatske uvjete.
Rizik od velikih suša i požara
Stručnjaci upozoravaju da bi 2026. i 2027. godine mogle biti obilježene ozbiljnim sušama na globalnoj razini. Europa nije izuzetak.
Manjak oborina mogao bi dovesti do nižih vodostaja rijeka, smanjenja dostupnosti pitke vode te ograničenja za poljoprivredu i industriju. Istodobno raste rizik od šumskih požara i toplinskih valova koji ugrožavaju zdravlje stanovništva i prirodne ekosustave.
Profesor Micha Werner s instituta IHE Delft ističe da suše više nisu samo okolišni problem.
'One utječu na proizvodnju hrane, energetiku, gospodarstvo, ekosustave i kvalitetu života ljudi. Zato je ključno jačati otpornost prije nego što kriza nastupi', upozorava.
El Niño nije glavni krivac
Iako je dolazak El Niña privukao veliku medijsku pozornost, klimatolozi upozoravaju da se ne smije izgubiti iz vida glavni uzrok sve viših temperatura – klimatske promjene izazvane ljudskim djelovanjem.
Znanstvenici procjenjuju da tipičan El Niño privremeno povećava globalnu temperaturu za oko 0,1 do 0,2 stupnja Celzija. Nasuprot tome, globalno zatopljenje uzrokovano izgaranjem fosilnih goriva već je podiglo prosječnu temperaturu planeta za oko 1,3 do 1,5 stupnjeva u odnosu na predindustrijsko razdoblje.
Klimatologinja Friederike Otto s londonskog Imperial Collegea ističe da je El Niño prirodna pojava koja dolazi i prolazi, dok se klimatske promjene nastavljaju pogoršavati sve dok čovječanstvo ne smanji ovisnost o fosilnim gorivima.
'Upravo su klimatske promjene razlog za zabrinutost', poručuje Otto.
