Američke obavještajne agencije proučavaju kako bi Iran reagirao kada bi Donald Trump jednostrano proglasio pobjedu u dvomjesečnom ratu koji je odnio tisuće života i postao politički teret za Bijelu kuću, doznaje se od dužnosnika i izvora upoznatih s namjerama američkog predsjednika
Analiza se provodi na zahtjev visokih dužnosnika administracije kako bi se procijenile posljedice mogućeg Trumpova povlačenja iz sukoba za koji dio savjetnika strahuje da bi mogao nanijeti ozbiljnu političku štetu republikancima na izborima za Kongres, piše Reuters.
Iako odluka još nije donesena, brzo smirivanje sukoba moglo bi ublažiti politički pritisak na predsjednika. No istodobno bi to moglo osnažiti Iran te bi on mogao obnoviti svoje nuklearne i raketne programe i zaprijetiti američkim saveznicima u regiji.
Izvori su govorili pod uvjetom anonimnosti zbog osjetljivosti teme.
vezane vijesti
CIA zasad nije upoznata s procjenom obavještajaca
Ranije procjene pokazale su da bi Iran vjerojatno doživio američku objavu pobjede i povlačenje snaga kao svoju pobjedu. Ako bi Washington proglasio pobjedu, ali zadržao snažnu vojnu prisutnost, Teheran bi to mogao tumačiti kao pregovaračku taktiku, ali ne nužno kao kraj rata.
'CIA nije upoznata s navodnom procjenom obavještajne zajednice', izjavila je Liz Lyons. Ured ravnatelja Nacionalne obavještajne zajednice odbio je to komentirati.
Glasnogovornica Bijele kuće Anna Kelly poručila je da SAD nastavlja pregovore s Iranom te da se 'neće žuriti sa sklapanjem lošeg dogovora'. 'Predsjednik će pristati samo na sporazum koji na prvo mjesto stavlja nacionalnu sigurnost SAD-a, a jasno je poručio da Iran nikada ne smije posjedovati nuklearno oružje', rekla je.
Visoka cijena rata
Ovaj rat je izrazito nepopularan među Amerikancima. Tek 26 posto ispitanika u anketi Reutersa/Ipsosa smatra da je trenutna vojna kampanja bila vrijedna troškova, a njih 25 posto vjeruje da je povećala sigurnost SAD-a. Trump je, prema izvorima, svjestan političke cijene koju zbog toga plaćaju on i njegova stranka.
Dvadeset dana poslije proglašenja primirja diplomatski napori nisu uspjeli u potpunosti otvoriti Hormuški tjesnac nakon što ga je Iran blokirao napadima na brodove i miniranjem. Blokada prolaza kroz koji ide oko 20 posto svjetske nafte podigla je cijene energije i goriva, dajući Teheranu snažan pritisak na SAD i saveznike. Smanjenje američke vojne prisutnosti uz ukidanje blokade moglo bi s vremenom sniziti cijene, no dogovor je i dalje daleko.
Trump je u međuvremenu otkazao put svog izaslanika Stevea Witkoffa i zeta Jareda Kushnera na sastanak s iranskim dužnosnicima, poručivši da bi to oduzelo 'previše vremena' i da Iran 'samo treba nazvati' ako želi razgovor.
Vojne opcije i dalje na stolu
Vojne opcije i dalje su otvorene, uključujući moguće nove zračne udare na Iran. No najambiciozniji scenariji, poput kopnene invazije, sada se čine manje vjerojatnima nego prije nekoliko tjedana.
Pritisak na Trumpa da okonča rat opisan je kao 'ogroman'. Prema izvorima, Teheran je tijekom primirja izvukao dio vojne opreme skrivene nakon početnih bombardiranja, što bi moglo povećati troškove eventualnog nastavka napada u odnosu na prve dane primirja koje je počelo 8. travnja.
