Turnir koji bi trebao biti globalni spektakl i važan simbol američke „meke moći“ mogao bi postati poluga pritiska kakvu Trump ne bi mogao ignorirati
Dok europski političari traže način kako odgovoriti na sve glasnije prijetnje američkog predsjednika Donalda Trumpa oko Grenlanda i mogućeg trgovinskog rata s EU-om, u političkim i sportskim krugovima pojavila se neobična ideja: bojkot Svjetskog prvenstva u nogometu 2026., koje će se održati u SAD-u, Meksiku i Kanadi.
„Poluga je valuta kod Trumpa, a on očito žudi za Svjetskim prvenstvom“, rekao je Adam Hodge, bivši dužnosnik Vijeća za nacionalnu sigurnost u Bidenovoj administraciji, prenosi POLITICO. „Sudjelovanje Europe je poluga koju bi Trump poštovao i nešto što bi mogli razmotriti ako transatlantski odnosi nastave propadati.“
Odluku bi trebali donijeti nacionalni nogometni savezi
Iako Trump trenutačno poručuje da neće uvoditi najavljene carine europskim saveznicima, dio europskih političara smatra da bi, ako se predomisli, upravo nogomet mogao postati sredstvo odgovora. Važno je pritom da odluka o eventualnom bojkotu formalno ne bi bila u rukama vlada, nego nacionalnih nogometnih saveza.
„Odluke o sudjelovanju ili bojkotu velikih sportskih događaja isključiva su odgovornost relevantnih sportskih saveza, a ne političara“, rekla je za AFP njemačka državna tajnica za sport Christiane Schenderlein. Francusko ministarstvo sporta poručilo je da „trenutno“ nema planova za bojkot.
To u praksi znači da bi desetak čelnika europskih saveza, čije su reprezentacije već izborile nastup, mogli imati presudan utjecaj na sudbinu turnira. U proljeće će im se pridružiti još četiri europske reprezentacije nakon doigravanja.
„Mislim da je očito da bi Svjetsko prvenstvo bez europskih reprezentacija bilo nebitno u sportskom smislu – s iznimkom Brazila i Argentine, svi ostali kandidati u virtualnih top 10 bit će europski. Kao posljedica toga, to bi bio i veliki financijski udarac za FIFA-u“, rekao je Miguel Maduro, bivši predsjednik FIFA-inog Upravnog odbora.
vezane vijesti
Neki nogometni dužnosnici već su se izjasnili
Neki europski nogometni dužnosnici već su ranije pokazali spremnost na politički angažman. Predsjednica Norveškog nogometnog saveza Lise Klaveness javno je kritizirala stanje ljudskih prava uoči SP-a u Kataru, dok se Nogometni savez Irske zalagao za isključenje Izraela iz međunarodnih natjecanja.
„Nogomet je oduvijek bio puno više od sporta“, napisao je u otvorenom pismu kolegama predsjednicima saveza predsjednik Turskog nogometnog saveza Ibrahim Haciosmanoglu.
Trump je na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu pokušao ublažiti retoriku oko Grenlanda, tvrdeći da neće koristiti vojnu silu, ali je istodobno ponovio želju za „hitnim pregovorima“ o tom pitanju. U objavi na društvenim mrežama istog dana naveo je i da je s NATO-om postigao okvirni dogovor oko Grenlanda.
Nogomet kao diplomatsko oružje
„Ozbiljno, možemo li zamisliti da igramo Svjetsko prvenstvo u zemlji koja napada svoje 'susjede', prijeti invazijom na Grenland, uništava međunarodno pravo, želi torpedirati UN, uspostavlja fašističku i rasističku miliciju u svojoj zemlji, napada oporbu, zabranjuje navijačima iz oko 15 zemalja da prisustvuju turniru, planira zabraniti sve LGBT simbole na stadionima itd.?“, zapitao se francuski zastupnik Eric Coquerel.
Njemački konzervativac Roderich Kiesewetter poručio je za Augsburger Allgemeine: „Ako Donald Trump ostvari svoje prijetnje u vezi s Grenlandom i započne trgovinski rat s EU, teško mi je zamisliti da europske zemlje sudjeluju na Svjetskom prvenstvu.“
Pozivi na bojkot sportskih događaja nisu novost. Slične rasprave vodile su se prije SP-a u Rusiji 2018. zbog aneksije Krima te uoči Katara 2022. zbog stanja ljudskih prava. Ipak, do stvarnih bojkota tada nije došlo.
FIFA i nekoliko nacionalnih saveza koje je kontaktirao POLITICO zasad se nisu oglasili. Rasprava se, barem zasad, vodi više u političkoj nego u sportskoj areni, ali poruka je jasna: nogomet bi se mogao pretvoriti u neočekivano diplomatsko oružje.
