No u sjeni summita odjeknula je izjava američkog predsjednika Donalda Trumpa da je s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom dogovorio „okvir budućeg sporazuma“ o Grenlandu. Ta je objava unijela dodatnu neizvjesnost u već napetu atmosferu. Za stolom Europskog vijeća sada se pokušava dokučiti što je zapravo dogovoreno i kako bi Europa trebala reagirati, piše POLITICO.

Trump je pritom poručio da se carine neće odnositi na zemlje EU-a u sklopu aktualnog spora, što znači da je malo vjerojatno da će europski čelnici aktivirati niz pripremljenih trgovinskih protumjera.

Ipak, trojica dužnosnika i diplomata, koji su za POLITICO govorili pod uvjetom anonimnosti, ističu da će radna večera biti ključna za raspravu o širem spektru pitanja u odnosima sa SAD-om – od pritiska Washingtona na pregovore između Rusije i Ukrajine do inicijative za osnivanje Mirovnog odbora za Gazu.

Sastankom predsjeda predsjednik Europskog vijeća António Costa, a pred njim su jasno podijeljeni tabori kad je riječ o pristupu Trumpu.

Vatreni predvodnik: Emmanuel Macron

Francuski predsjednik Emmanuel Macron predvodi skupinu država koje smatraju da se Trumpu treba odlučno suprotstaviti. U Davosu je pritisak na Grenland nazvao „imperijalizmom ili novim kolonijalizmom“ te se požalio na Trumpovu „beskorisnu agresivnost“.

Francuska već godinama zagovara manju europsku ovisnost o SAD-u, a Pariz potiče saveznike da kupuju više naoružanja proizvedenog u Europi. Iza kulisa, francuski diplomati snažno zagovaraju aktiviranje ACI mehanizma kao zaštite od ekonomskih ucjena.

Macrona podupiru belgijski premijer Bart De Wever, koji poručuje da „više nema smisla biti mekan“, te španjolski premijer Pedro Sánchez, koji je također javno osudio Trumpa. Jedan visoki europski diplomat smatra da je sama činjenica da EU ovako hitno reagira „očito bila dio promjene Trumpova mišljenja“.

Nevoljni saveznik: Friedrich Merz

Njemački kancelar Friedrich Merz u početku je slao oprezne poruke, no sada se sve više približava Macronovoj liniji. Naglašava da „želimo izbjeći bilo kakvu eskalaciju u ovom sporu, ako je ikako moguće“, ali dodaje: „naravno da ćemo zaštititi naše europske interese, kao i naše njemačke nacionalne interese“.

Njemački i francuski diplomati, kažu izvori iz Bruxellesa, sve otvorenije koordiniraju stavove. „Doista postoji konvergencija u stavovima između Francuske i Njemačke, što je prije bilo nezamislivo“, rekao je jedan diplomat EU.

Lakmus test: Giorgia Meloni

Talijanska premijerka Giorgia Meloni u specifičnoj je poziciji jer ima izravan komunikacijski kanal s Trumpom, ali i važnu ulogu u europskoj vanjskoj politici. Nakon telefonskog razgovora s Trumpom, njezin ministar vanjskih poslova Antonio Tajani poručio je: „Naš cilj nije svađati se s Amerikancima“.

Diplomati ipak očekuju da će se Meloni, ako procijeni da Trump ide predaleko, svrstati uz europske partnere. „Meloni razumije. Ona je ozbiljna“, rekao je jedan visoki diplomat. Oprez pokazuje i nizozemski premijer Dick Schoof, koji izbjegava otvorene kritike i naglašava potrebu smirivanja situacije.

Neodlučni: Donald Tusk

Poljski premijer Donald Tusk nalazi se između proeuropske politike i domaćeg političkog pritiska. Poljska, kao i baltičke zemlje, snažno ovisi o američkoj vojnoj prisutnosti zbog blizine Rusije.

Diplomati navode da te države podupiru ideju europskog suvereniteta, ali zaziru od poteza koji bi se mogli protumačiti kao eskalacija.

Simpatizeri: Babiš, Fico i Orbán

Češki premijer Andrej Babiš relativizira situaciju, šaleći se da je kupio globus „kako bi vidio gdje je Grenland“, ali ističe da su Trumpovi strahovi od Rusije i Kine legitimni te poziva na mirno rješenje u okviru NATO-a.

Slovački premijer Robert Fico, koji se nedavno susreo s Trumpom u Mar-a-Lagu, naglašava poseban odnos s američkim predsjednikom jer „nije briselski papagaj“.

Mađarski premijer Viktor Orbán ostaje dosljedan Trumpov saveznik. Iako je Budimpešta, prema diplomatima, zabrinuta zbog nepredvidljivosti Washingtona, Orbán zasad „ne želi talasati“ uoči važnih izbora.