Suzbijanje zlostavljanja i okrutnih poslovnih metoda te zaštita zdravlja mačaka i pasa. Sve su to ciljevi novih pravila za zaštitu ovih životinja koja je Europski parlament usvojio u utorak s 558 glasova za, 35 protiv i 52 suzdržana.

Podsjetimo, riječ je o prvim standardima Europske unije za uzgoj, smještaj, sljedivost, uvoz i postupanje s mačkama i psima. Između ostalog, propisuje se obaveza da svi psi i mačke koji se drže u Uniji, uključujući one u privatnom vlasništvu, budu prepoznatljivi pomoću mikročipova i registrirani u interoperabilnim nacionalnim bazama podataka.

Vijeće EU-a sada mora službeno odobriti zakon da bi on mogao stupiti na snagu. Prodavači, uzgajivači i skloništa imat će četiri godine od njegova stupanja na snagu da bi se pripremili na nova pravila. Što se tiče vlasnika kućnih ljubimaca koji ne prodaju životinje, za njih će to postati obaveza nakon 10 godina za pse, a nakon 15 godina za mačke.

Veterinar i sudski vještak: Krijumčarenje životinja poprimilo je ogromne razmjere

Izglasavanje zakona u Europskom parlamentu pozdravio je i Krešimir Severin, profesor u Zavodu za sudsko i upravno veterinarstvo zagrebačkog Veterinarskog fakulteta, voditelj forenzičnog laboratorija na tom fakultetu te već 10 godina stalni sudski vještak.

U razgovoru za tportal naveo je da je posrijedi bilo složeno pitanje zbog obilja problema koji se tiču identifikacije, vlasništva nad životinjama i njihovim prometom, što je osobito problematično kada se radi o kućnim ljubimcima.

'Na ovaj način se stvarno rješavaju mnoge stvari jer treba uzeti u obzir to da je krijumčarenje životinja, u ovom slučaju kućnih ljubimaca, poprimilo značajne razmjere, a time je ugrožena njihova dobrobit. Također, bitno je za kontrolu bolesti, u ovom slučaju bjesnoće, i svega što je određeno Zakonom o zdravlju životinja i uredbama EU-a', rekao je Severin, dodajući da pozdravlja europsku odluku.

U Hrvatskoj čipiranje obavezno za pse, ne i mačke: Nemamo bjesnoće, pa se vlasnici opuste

Upitan o stanju u Hrvatskoj, naš sugovornik navodi da je prema Zakonu o zdravlju životinja već sada obavezno čipiranje pasa i to u roku od 90 dana od rođenja životinje. No mačke se čipiraju samo na zahtjev vlasnika (u veterinarskoj struci znanog i kao subjekt) te je obavezno jedino kada se sa životinjom putuje izvan Hrvatske.

Sve u svemu, Severin smatra da taj sustav više-manje dobro funkcionira, iako povoljna situacija u zemlji zna dovesti do previše opuštanja kod ljudi.

'Znate da smo država slobodna od bjesnoće (nije bilo dokumentiranog slučaja od 2014. godine, op.a.) i kao posljedica toga režim cijepljenja životinja, pogotovo pasa, malo se izmijenio. Tako da ih vlasnici ne moraju svake godine ići cijepiti pa se onda zna dogoditi da se njihova odgovornost smanjuje i ne znaju da je zapravo njihova obaveza da životinje budu označene i cijepljene. Ali svijest građana Republike Hrvatske stvarno se više ne može tolerirati na toj razini da, eto, netko to nije znao jer je zakon pisan, u ovom slučaju, ne za veterinare, nego za vlasnike životinja, tako da su to njihove obaveze', kazao je Severin.

Tko je nadležan?

Dodao je da nakon ove odluke Europskog parlamenta očekuje i da će se trenutni zakon u Hrvatskoj mijenjati, u prvom redu zbog pitanja nadležnosti. Pritom je skrenuo pažnju na to da u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva postoji Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane, ali tu je i Državni inspektorat te kao odvojeno tijelo ima veterinarsku inspekciju. Stoga navodi da se ove institucije trebaju usuglasiti oko nadležnosti.

Vrativši se na temu odgovornosti ljudi u Hrvatskoj, naš sugovornik iz svog iskustva kao sudskog vještaka upozorava da neoznačeni psi dođu u fokus javnosti upravo tijekom sudskih postupaka.

'Pogotovo kada dođe do napada, najčešće psa na čovjeka, pa se onda utvrdi da nije bio označen i da se vlasnici nisu pobrinuli za to da se životinja socijalizira i onda se stvore problemi koji često završe u udarnim vijestima. Definitivno imamo prostora da se to izmijeni i da vlasnici budu odgovorni', rekao je Severin.

Nije koristan samo za pse i mačke, već sve ljubimce

Konkretno, sudski vještak rekao je da u mnogim zemljama EU-a nije dovoljno, kao kod nas, samo imati 18 godina za posjedovanje životinja, već je potrebno steći znanje o njihovim potrebama i proći odgovarajuću edukaciju.

'Time vlasnik stvarno postane svjestan te odgovornosti jer ste prema zakonu dužni osigurati zdravlje životinje, što korelira s razumom. Ako je nizak razum, smatrate da su hrana i voda dovoljni, a to nije nikad nije bilo dovoljno', istaknuo je Severin.

Nova pravila usvojena u Strasbourgu dovest će obavezu čipiranja pasa i mačaka u sve kutke Europske unije, no činjenica je da ljudi danas sve više udomljavaju i druge vrste: kuniće, zamorce, ptice, kornjače, čak i zmije. No ekspert s Veterinarskog fakulteta ne dvoji oko toga da svakog kućnog ljubimca treba čipirati.

'U laboratoriju provodimo identifikaciju životinja, individualnu ili vrste, na molekularnoj razini i ima tu dosta složenih situacija (...) Kao stalni sudski vještak, preporučio bih to svakome. Ne postoji nijedan medicinski razlog da se ne postavi mikročip jer ne uzrokuje nikakve komplikacije. Time štitite svoje vlasništvo jer se još uvijek znaju događati krađe životinja, a neke od njih mogu biti vrijedne. Iako se mikročip može uništiti, on stvara sigurnost. Ako se životinja izgubi ili pobjegne, dužni ste je pronaći i pomoću mikročipa lakše ćete je naći. Nećete morati dokazivati identitet složenim metodama identifikacije, već samo očitanjem mikročipa', zaključio je Severin, objasnivši nam da od čipiranja koristi imaju i ljudi i životinje.