PREDSJEDNIK EUROPSKOG PARLAMENTA:

'EU se treba baviti građanima, a ne maglovitim pitanjima'

  • Autor: tportal.hr/Hina
  • Zadnja izmjena 30.01.2012 20:02
  • Objavljeno 30.01.2012 u 19:52
Martin Schulz

Martin Schulz

Izvor: Reuters / Autor: Reuters

Predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz oštro u svom prvom nastupu na sastanku Europskog vijeća napao dosadašnji pristup zemalja članica u rješavanju financijske i gospodarske krize, kazavši da promjena ugovora nije nužna i da se EU treba baviti rješavanjem svakodnevnih problema europskih građana, a ne maglovitim pitanjima institucija i ugovora.

Predsjednik Europskog parlamenta po tradiciji se obraća čelnicima zemalja članica na svakom summitu EU-a. Nakon što pročita svoj govor, predsjednik Parlamenta napušta dvoranu i ne sudjeluje u radu summita. Schulz je izabran za predsjednika Europskog parlamenta 17. siječnja ove godine i ovo je njegov prvi nastup pred čelnicima EU-a.

'Velika mi je čast govoriti vam prvi put kao predsjednik Europskog parlamenta, ali moja nova dužnost nije me promijenila, kao ni način da otvoreno govorim što mislim', rekao je u uvodu Schulz, prije nego li je krenuo sa žestokim kritikama.

'Od samog početka Europski parlament je kategorički bio protiv revizije ugovora, jer to naprosto nije nužno i jer smo se bojali da će rasprava o tome otvoriti Pandorinu kutiju raznih mogućnosti. Naši građani ne mogu razumjeti zašto se, usred krize, mi prepiremo oko maglovitih pitanja insititucija i članaka ugovora. Oni od nas očekuju odgovore na svoje svakodnevne probleme. Ne uspijemo li dati te odgovore, povjerenje u političke institucije i na nacionalnoj i na europskoj razini bit će još više poljuljano. Vrijeme je da se okrenemo pravim pitanjima. Vrijeme je da razgovaramo o tome kako izvesti Europu iz krize. Vrijeme je za odlučnu akciju', rekao je Schulz u neuobičajeno oštrom govoru.

Očekuje se da će čelnici na summitu postići dogovor o fiskalnom paktu, kojim će se zemlje potpisnice obvezati da će voditi uravnoteženu proračunsku politiku, zaustaviti rast dugova i početi ih smanjivati. Odredbe da strukturni proračunski manjak ne smije prelaziti 0,5 posto BDP-a, a javni dug 60 posto BDP-a zemlje članice trebale bi ugraditi u svoje ustave ili u zakone koje imaju ustavnu snagu. U slučaju kršenja dogovorenih pravila slijedile bi kazne.

Schulz nije dovodio u pitanje potrebu za štednjom, ali je istaknuo da to nije dovoljno i da naglasak treba biti na rastu. 'Fiskalni pakt diže proračunsku disciplinu na razinu panaceje za sve bolesti povezane s dužničkom krizom i uspostavlja gornju granicu nacionalnih dugova i automatske sankcije. Razumna proračunska politika je bitna kako bi se razina zaduženosti držala pod nadzorom. Smanjivanje dugova je pitanje međugeneracijske pravde, inače ćemo se jednog dana naći u sramnom položaju da našoj djeci ne ostavljamo kuću nego hipoteku na kuću. Osigurati da se ne ponovi kriza nije dovoljno, iako je nužno, ali samo za sebe i uz mjere štednje u mnogim državama članicama, neće donijeti prijeko potreban gospodarski rast", rekao je Schulz.

Schulz je pozdravio činjenicu što se novim ugovorom postavljaju temelji za fiskalnu uniju. "Pozdravljamo taj korak, koji ste bili prisiljeni poduzeti kao Unija 26 zemalja članica, nakon veta premijera Davida Camerona. Želio bih vam ovom prigodom zahvaliti na čvrstom stajalištu prema zahtjevu premijera Camerona, koji je zatražio izuzeća od pravila koja uređuju financijska tržišta", rekao je Schulz.

Schulz je zatražio da Europski parlament mora sudjelovati na svim summitima eurozone. To je jedno od otvorenih pitanja. Naime, Francuska inzistira da na summitima eurozone, koji će se održavati najmanje dvaput godišnje mogu sudjelovati samo one članice koje imaju zajedničku valutu, dok s druge strane Poljska traži da mogu sudjelovati sve zemlje koje potpišu i ratificiraju fiskalni pakt.

Schulz je zatražio uvođenje poreza na financijske transakcije, čemu se žestoko protivi Velika Britanija strahujući za interese londonskog Cityja. Također je zatražio uvođenje euroobveznica, kojima bi se kolektivizirala odgovornost za dugove, čemu se pak protivi Njemačka.

"Zajedničke obveznice s niskim kamatnim stopama mogu olakšati dužničku krizu i stabilizirati bankarski sustav. Euroobveznice su moćno oružje protiv spekulacija i podizanja kamatnih stopa. Posljednjih dana ponovno smo svjedoci da se 'hedge' fondovi klade da će Grčka bankrotirati. To mora prestati. Euroobveznice su također simbol europskog povjerenja u zajedničku budućnost", rekao je Schulz.

Predsjednik Europskog parlamenta je također zatražio stvaranje europske agencije za kreditni rejting, kako bi se razbio monopol američkih agencija te pokretanje europske inicijative za gospodarski rast.

Rekao je kako neiskorištena sredstva u europskom proračunu, koje zemlje članice nisu iskoristile, ne bi trebalo vraćati nego da dio njih treba preusmjeriti na projekte za zapošljavanje mladih.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi