Osam mladih hrvatskih potomaka iz Južne Amerike obavilo je tijekom 2026. stručnu praksu u uredu hrvatskog zastupnika u Europskom parlamentu Davora Ive Stiera u Bruxellesu, a jedan od njih se zatim preselio u Hrvatsku. Zastupnik iz redova HDZ-a taj je svoj projekt bio najavio na prošlogodišnjem susretu hrvatskih iseljenika u brazilskom São Paulu.
"Interes za program bio je velik", rekao je u petak u razgovoru za Hinu u argentinskom gradu Cordobi. Ondje se održava 9. Susret hrvatske dijaspore Južne Amerike.
Na javni natječaj, objavljen putem društvenih mreža, prijavilo mu se više od 20 kandidata. Proveo je selekcijski postupak u kojem je odabrao one koji su "ispunjavali formalne uvjete i ostvarili najbolje rezultate."
„Osmero ih je izabrano i potpisali su sporazum o stažiranju s Europskim parlamentom”, rekao je Stier, rođen prije 54-godine u Buenos Airesu.
Praksa je kod njega trajala od šest do osam tjedana, a sudionici su se izmjenjivali tijekom godine, tako da nisu svi boravili u Bruxellesu istodobno. Među njima su bili mladi iz Argentine i Čilea, dok je prijava bilo i iz drugih latinoameričkih država.
Stier je objasnio kako neki kandidati, unatoč interesu, nisu mogli sudjelovati zbog formalnih uvjeta Europskog parlamenta. Među njima su bili nepravodobno završeni postupci stjecanja državljanstva neke od članica Europske unije te činjenica da su pojedini kandidati u međuvremenu zasnovali stalni radni odnos. Naime, program stažiranja namijenjen je osobama koje nisu u stalnom radnom odnosu.
Istaknuo je primjer Nikole Ferinovića, sudionika programa iz Buenos Airesa, koji se nakon stažiranja preselio sa suprugom i obitelji u Hrvatsku.
„Jako smo zadovoljni što je jedan od naših stažista iskoristio taj program kao međukorak prema odluci da se preseli u Hrvatsku”, kazao je Stier o bivšem tajniku Argentinsko-hrvatske gospodarske komore.
Povezivanje EU-a i Latinske Amerike hrvatskom dijasporom
Program će se nastaviti i 2027., ali će tada biti namijenjen mladima iz Hrvatske. Moguće je i sudjelovanje mladih hrvatskog podrijetla iz BiH.
Stier je najavio novu inicijativu, odnosno organiziranje okruglog stola u Europskom parlamentu na kojem bi predstavnici hrvatskih zajednica predstavili svoj doprinos razvoju Južne Amerike, ali i jačanju odnosa između Latinske Amerike i Europe.
Ideja je proizašla iz njegova iskustva na čelu promatračkih misija Europske unije na izborima u Bolivij, te izaslanstva Europskog parlamenta na izborima u Peruu.
„Kada sam bio u tim zemljama, vidio sam koliki je doprinos naših ljudi njihovu razvoju. Međutim, moji kolege iz Europskog parlamenta, koji dolaze iz drugih država, nisu bili upoznati s time. Bili su iznenađeni kada su vidjeli koliko Hrvata ima u tim zemljama i kakve važne funkcije obnašaju”, rekao je Stier.
Kao primjer naveo je bivšeg predsjednika državnog izbornog povjerenstva u Boliviji koji je na sastanak u delegaciju EU-a došao s hrvatskim grbom, jer ima hrvatsko državljanstvo i hrvatsko podrijetlo.
Stier smatra kako je potrebno povećati vidljivost hrvatske zajednice u Latinskoj Americi unutar institucija EU-a koje se bave odnosima s tim dijelom svijeta. Stoga je sudionicima devetog susreta hrvatskih iseljenika u Južnoj Americi predložio organizaciju posebnog okruglog stola u Bruxellesu.
Susreti hrvatske dijaspore Južne Amerike, gdje živi oko 850.000 osoba hrvatskog porijekla, održavaju se od 2015. Stier je ocijenio kako su skupovi tijekom godina postali brojniji, ali i sadržajno konkretniji.
„Povećao se broj sudionika, a sada se ulazi i u konkretnije probleme i tematike te se traže konkretnija rješenja”, istaknuo je na skupu koji okuplja oko 500 sudionika.
Kao jedan od primjera naveo je sporazum o trgovinskoj suradnji između EU-a i zemalja Mercosura. Prema njegovim riječima, hrvatske kompanije mogle bi iskoristiti taj pravni okvir za snažnije povezivanje s tržištima Latinske Amerike.
Kao važnu temu budućih susreta izdvojio je i konzularne usluge za hrvatske građane i potomke hrvatskih iseljenika. Istaknuo je kako su u posljednjim godinama ostvareni pomaci u ubrzavanju postupaka stjecanja hrvatskog državljanstva, osobito zahvaljujući radu diplomatsko-konzularnih predstavništava u Buenos Airesu, Brasiliji i Santiagu.
Državljanstvo i diplomacija
Govoreći o interesima hrvatskih zajednica koje redovito posjećuje u Latinskoj Americi, Stier je kao jedno od najvažnijih pitanja izdvojio upravo stjecanje hrvatskog državljanstva.
Rekao je kako je hrvatska putovnica među "najjačima" na svijetu. "To je nešto što prije 30 godina možda nismo mogli ni zamisliti. Ona otvara brojna vrata i omogućuje putovanje bez vize u velik dio svijeta”, rekao je.
Dodao je kako interes za hrvatsko državljanstvo pokazuju i pripadnici četvrte, pete i kasnijih generacija hrvatskih iseljenika, koji se žele ponovno povezati s domovinom svojih predaka.
Ipak, smatra da je važno naglašavati kako državljanstvo ne podrazumijeva samo prava nego i obveze prema Hrvatskoj.
Kao sljedeći korak u jačanju hrvatske prisutnosti u Latinskoj Americi izdvojio je otvaranje veleposlanstava u Limi i Ciudad de Méxicu.
„Uz postojeću mrežu veleposlanstava i diplomatsko-konzularnih predstavništava te počasnih konzula, otvaranje veleposlanstava u Peruu i Meksiku omogućilo bi doista kvalitetnu pokrivenost Latinske Amerike”, ocijenio je.
Na pitanje u kojoj je fazi realizacija tih najava, Stier je odgovorio kako inicijativa zasad nije pokrenuta zbog izostanka dogovora između sukreatora hrvatske vanjske politike, ali smatra da je riječ o ispravnom smjeru u kojem bi trebalo krenuti.
