Američki predsjednik Donald Trump nametnuo je 2. travnja gotovo svim zemljama carine od 10 posto te dodatne carine za veliki broj zemalja, a za Europsku uniju odrezao je 20 posto. Par dana nakon toga, Trump je suspendirao najavljene recipročne carine i dao rok za pregovore od 90 dana, koji istječe 9. srpnja.

U drugoj polovici svibnja Trump je zaprijetio još većim carinama Europskoj uniji od 50 posto već od 1. lipnja, kazavši da pregovori s Bruxellesom ne vode nikamo. Ta se prijetnja nije ostvarila. Predstavnici Komisije i SAD-a još uvijek pregovaraju.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen prošli tjedan izjavila da EU namjerava sa Sjedinjenim Državama zaključiti samo načelni sporazum, jer je u 90 dana nemoguće ispregovarati sveobuhvatan, detaljni sporazum.

Pregovarači Europske unije nisu za sada uspjeli postići napredak u pregovorima o trgovini s administracijom američkog predsjednika Donalda Trumpa i mogli bi tražiti produljenje statusa quo kako bi izbjegli povećanja carina, rekli su u petak europski diplomati.

Europska komisija rekla je veleposlanicima država članica u petak kako vjeruje da je SAD spreman "pauzirati" sadašnje carine za partnere s kojima je postigao inicijalne dogovore, s mogućim blažim carinskim režimom ili izuzećima kasnije.

Glasanje o nepovjerenju Europskoj komisiji

Sljedeći tjedan u Strasbourgu se održava plenarna sjednica Europskog parlamenta. Na dnevnom redu posljednje plenarne sjednice prije ljetne stanke puno je tema.

U ponedjeljak će zastupnici raspravljati o prijedlogu za izglasavanje nepovjerenja Europskoj komisiji. Prijedlog je inicirao rumunjski desničarski zastupnik, koji je uspio prikupiti potrebnih 72 potpisa kako bi se prijedlog našao na dnevnom redu. Kao razlog za svoju inicijativu naveo je netransparentno postupanje Ursule von der Leyen kada je 2021. pregovarala o nabavi cjepiva s izvršnim direktorom farmaceutskog diva Pfizera Albertom Bourlom, s kojim je dogovarala posao preko WhatsApp poruka, čiji sadržaj Komisija odbija objaviti.

Također je optužio predsjednicu Komisije za miješanje u izbore u Rumunjskoj i Njemačkoj. Prijedlog nema gotovo nikakvih šansi za prolazak, većina političkih skupina već je najavila da će glasovati protiv, iako socijalisti i liberali optužuju von der Leyen da se približava krajnjoj desnici u pitanjima provedbe zelenog plana. Komisija pod pritiskom poljoprivrednika i drugih gospodarskih sektora odustaje ili razblažuje neke zelene zakone donesene u prethodnom mandatu.

Poratni zločini u Sloveniji

U utorak će zastupnici glasati o rezoluciji o poratnim zločinima u Sloveniji, koja bi mogla dobiti potrebnu većinu.

U prijedlogu rezolucije naglašava se važnost očuvanja sjećanja na sve žrtve totalitarnih i autoritarnih režima u Europi, spominju se zločini jugoslavenskog komunističkog režima u Sloveniji u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata, pitanje poslijeratnih ubojstava i masovnih grobnica.

Poziva se slovenska vlast da nastavi istraživati mjesta gdje su žrtve zakopane, poziva se na sveobuhvatan pregled arhiva jugoslavenskih tajnih službi te se izražava mišljenje da bi se u Sloveniji trebao održati nacionalni dan sjećanja u spomen na žrtve autoritarnih i totalitarnih režima, uključujući komunizam.

Rezolucija je nastala na temelju peticije podnesene Europskom parlamentu pretprošle godine, nakon što je vlada premijera Roberta Goloba ukinula 17. svibnja kao nacionalni dan sjećanja na žrtve komunističkog nasilja prilikom preuzimanja dužnosti 2022. godine. Ovaj dan proglasila je prethodna vlada na čelu s Janezom Janšom neposredno prije kraja mandata.

Zastupnici klubova zelenih, socijaldemokrata, liberala i Ljevice u Europskom parlamentu (EP) napustili su potkraj prošlog mjeseca sjednicu Odbora za predstavke EP-a nezadovoljni postupkom usvajanja i sadržajem rezolucije Parlamenta o žrtvama poraća Drugog svjetskog rata u Sloveniji. Istaknuli su da je riječ "povijesnom revizionističkom tekstu koji namjerno ignorira ključni kontekst Drugog svjetskog rata i selektivno obilježava žrtve tragične prošlosti".

Na sjednici Odbora za predstavke za prijedlog je glasalo 17 članova odbora iz desnocentrističke Europske pučke stranke (EPP) te krajnje desnih skupina Europski konzervativci i reformisti (ECR), Patrioti za Europu (PfE) i Europa suverenih naroda (ESN). Jedan neovisni zastupnik glasao je protiv. U utorak prijepodne o prioritetima danskog predsjedanja govorit će premijerka Mette Frederiksen.

Sedmogodišnji proračun

U srijedu ujutro na dnevnom redu je rasprava o rezultatiima lipanjskog samita EU-a, a u utorak predstojeći samit EU-Kina. Sudjeluju predsjednica Komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa.

U utorak popodne, predsjednica Komisije razgovarat će s čelnicima političkih skupina u Europskom parlamentu o sljedećem sedmogodišnjeg proračunu za razdoblje od 2028. do 2034. Dan poslije zastupnici će raspravljati o svojoj viziji sljedećeg višegodišnje proračuna. Komisija će 16. srpnja izići s prijedlogom proračuna nakon čega će uslijediti rasprava među državama članicama koja bi mogla potrajati i do dvije godine. Zastupnici će također razgovarati i o stanju na Bliskom istoku.