Zastupnici Europskog parlamenta danas su raspravljali, a sutra će glasovati o rezoluciji u kojoj traže jačanje obrambene suradnje između zemalja članica. U nacrtu rezolucije se pozivaju zemlje članice da za obranu izdvajaju dva posto svoga BDP-a, što je preporuka i pravilo čelništva NATO-a, a slično misli i američki predsjednik u dolasku Donald Trump te je u više navrata zatražio povećanje izdvajanja za proračun po principu 'ili plati ili izlazi iz saveza', dok je jedna od ideja u rezoluciji EU-a uspostava multinacionalnih snaga i stalnog sjedišta za planiranje i upravljanje vojnim operacijama te omogućavanje Uniji da djeluje samostalno ako to NATO ne želi
Pored Trumpa, jedan od najglasnijih pobornika povećavanja izdvajanja za vojni proračun je glavni tajnik NATO-aJens Stoltenberg te je ovih dana najavio da će budućem američkom predsjedniku kazati kako je punjenje vojno-obrambenog budžeta pitanje koje će potegnuti sa svakom članicom NATO-a pojedinačno.
Do najavljene Stoltenbergove inicijative je, naime, došlo nakon poprilično oštre Trumpove najave da Sjedinjene Države više ne namjeravaju na svojim plećima i svojem proračunu nositi zajedničku obranu Zapada, što je uzdrmalo američke saveznike, osobito one koji žive u područjima na 'puškometu' suparnika saveza, poput baltičkih zemalja nadomak Rusije ili pak Japana i Južne Koreje koji žive u stalnom strahu od Pyongyanga
Stoltenberg je prošlog petka podsjetio kako su 22 zemlje istodobno članice EU-a i NATO-a te da si one ne mogu dopustiti udvostručenje snaga i kapaciteta koji bi se nadmetali. Pritom je podsjetio da je početkom prošlog tjedna sudjelovao na ministarskom sastanku EU-a na kojem se govorilo o jačanju europske obrane, a tom prilikom je jasno rečeno da ne postoji namjera stvaranja europske vojske i uspostave vojnog stožera poput NATO-ova SHAPE-a (Glavno zapovjedništvo združenih snaga u Europi), a također je rečeno da NATO ostaje temelj kolektivne obrane onih zemalja koje su članice tog saveza.
Prvi čovjek NATO-a je ukazao na međusobnu upućenost Europe i Sjedinjenih Država, dodajući kako jača, sigurnija i prosperitetnija Europa znači jače, sigurnije i prosperitetnije Sjedinjene Države, zaključivši da je NATO jedini put u svojoj povijesti pozvao na odredbu o kolektivnoj obrani (članak 5.) nakon terorističkog napada na SAD 11. rujna 2001. godine.
Inače, prema najavama iz NATO-a, nakon izlaska Velike Britanije iz EU-a 80 posto troškova za obranu otpadat će na članice NATO-a koje nisu članice EU-a, a valja napomenuti da osim SAD-a još samo četiri članice tog saveza troše više od dva posto svoga BDP-a na obranu.
Hrvatska je još prošle godine na samitu NATO-a obećala da će zaustaviti smanjivanje troškova za obranu s obzirom na to da su protekle vlade u posljednjih 15 godina najradije obavljale proračunska rezanja nad stavkama vojnog proračuna.
Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović je sredinom ljeta kazala kako će Hrvatska početi povećavati izdvajanja za obranu dok ne dosegnu iznos od dva posto BDP-a, što su analitičari ocijenili kao vrlo optimistično s obzirom na to da Hrvatska sada troši oko 1,30 posto nacionalnog dohotka za vojni proračun, dodajući da spada u one zemlje unutar NATO-a koje se 'nisu baš previše iskazale kad je riječ o ulaganju u obranu i sigurnost' te kako je progresivno podizanje do razine od dva posto BDP-a do zacrtane 2025. godine moralna obveza Hrvatske kao članice tog saveza.
No do ciljanih i zamišljenih dva posto BDP-a vjerojatno će morati proći dosta vremena jer to bi značilo povećanje za više od dvije milijarde kuna, s 4,5 na oko 6,6 milijardi, a zasad se to čini kao nemoguć zadatak, ponajviše zbog golemog državnog deficita.
Valja napomenuti da se ionako skroman vojni budžet trenutno uglavnom troši za plaće zaposlenika, na što ide oko 58,6 posto (2,44 mlrd. kuna), dok materijalni rashodi čine 35,15 posto (1,47 mlrd. kuna), a upravo se u ovoj stavci krije opremanje Oružanih snaga novim oružjem i opremom te održavanje, dok će svaka nova odluka, primjerice o nabavi nove eskadrile borbenih zrakoplova, tražiti uvećanje proračuna za 400 do 700 milijuna kuna godišnje.
Hrvatska nije usamljena u problemu proračunskog izdvajanja pa je tako nedavna misija NATO-a koja je ispitivala obrambene kapacitete Slovenije ustanovila da ona kao članica ne doprinosi savezništvu u dovoljnoj mjeri i da se ne drži obećanja o povećanju investicija za obranu te je dovela u pitanje kredibilitet izjava slovenskog premijera Mire Cerara da će se to promijeniti.
Naša susjeda, naime, izdvaja tek 0,94 BDP-a, a još manje planira za 2017. godinu te je za to namijenila milijun eura manje nego ove godine, odnosno 374 milijuna eura.
