U prvom velikom intervjuu za jedan britanski list Rosin je za Telegraph govorio o stanju unutar Kremlja, mogućoj novoj mobilizaciji u Rusiji, prijetnji NATO-u i sve agresivnijoj ruskoj kampanji sabotaža u Europi, koju više ne želi nazivati 'hibridnim ratovanjem'.

Estonija je jedna od država koje rusku prijetnju osjećaju najizravnije. S Rusijom dijeli gotovo 290 kilometara granice, a od Sankt Peterburga udaljena je svega nekoliko sati vožnje. Kao članica NATO-a i Europske unije od 2004., na svom teritoriju ima i multinacionalnu borbenu skupinu koju predvodi oko tisuću britanskih vojnika.

Rosin je na čelu estonske Vanjske obavještajne službe, EFIS-a, koja se smatra jednom od najupućenijih europskih službi kada je riječ o Rusiji.

'Putin sada ima samo loše opcije'

Na pitanje kako Putin i njegov najuži krug gledaju na nastavak rata u Ukrajini, Rosin kaže da ruski predsjednik i dalje šalje poruku da će pobjeda kad-tad doći ako Rusija jednostavno nastavi ratovati. No nije uvjeren da ljudi oko njega dijele isti optimizam. 'Postoje glasovi koji govore da treba nastaviti, ali mislim da su glasovi koji ga pozivaju da možda ponovno razmotri situaciju sve glasniji', rekao je.

Putin se, kaže Rosin, nalazi u položaju u kojem svaka odluka nosi ozbiljan rizik. 'Ono što sada ima samo su loše opcije. Svaka odluka koju donese nosi različite rizike. Ako nastavi, postoji rizik da će zbog velikih gubitaka, gospodarske situacije i unutarnjih problema napetosti u Rusiji rasti', rekao je Rosin.

Takav razvoj događaja mogao bi, smatra, jednog dana ugroziti i njegov politički položaj ako ljudi u njegovoj blizini zaključe da bi bilo bolje nastaviti bez njega. S druge strane, prekid rata nosio bi drukčiju opasnost. 'Ako stane, riskira da ga se prikaže kao slabog čovjeka', rekao je Rosin. Prema njegovoj procjeni, Rusija se objektivno nalazi u vrlo lošem položaju, a toga su svjesni i dijelovi poslovne i političke elite.

Nezadovoljstvo ratom raste

Rosin tvrdi da se ruski problemi gomilaju i na bojištu i u gospodarstvu. Gubici na fronti, kaže, veći su od broja novih ljudi koje Rusija uspijeva regrutirati, dok su ukrajinski napadi dugog dometa na naftnu infrastrukturu dodatno pogodili jedan od najvažnijih izvora prihoda ruskog proračuna.

Prema procjeni estonske službe, ruski bi proračunski deficit ove godine mogao dosegnuti oko deset bilijuna rubalja, odnosno približno polovicu godišnjeg obrambenog proračuna. Sankcije su Rusiji otežale pristup najvećim financijskim tržištima, pa bi Kremlj rupe u proračunu mogao pokušati zatvarati povećanjem poreza i dodatnim pritiskom na kompanije i oligarhe.

'Vidimo da opće nezadovoljstvo ovim ratom raste na svim razinama društva, od običnih ljudi pa sve do oligarha. Sve više ljudi ne želi ovaj rat', rekao je Rosin. Ipak, zasad ne očekuje masovni ustanak protiv Putina. 'Ne vidim uličnu revoluciju u ovom trenutku. Važnije je što misle ljudi koji imaju pristup novcu, oružju i informacijama', rekao je.

U tim se krugovima, tvrdi Rosin, više ne govori o potpunoj pobjedi. 'Ljudi razgovaraju o različitim scenarijima, a prije svega o tome kako ovaj rat završiti na odgovarajući način.' Dodaje da bi se, ako do promjene u Rusiji jednom dođe, stvari mogle odviti iznimno brzo. 'Ako se nešto promijeni u Rusiji, dogodit će se vrlo brzo i svi ćemo biti iznenađeni. Ako se ikada dogodi, bit će to preko noći.'

Nova mobilizacija sve izglednija tema

Kao primjer koliko autoritarni sustav može djelovati snažno izvana, a biti krhak iznutra, Rosin navodi pobunu Jevgenija Prigožina iz lipnja 2023., kada su Wagnerove snage krenule prema Moskvi. 'Za nas je to bio znak koliko sustav iznutra može biti prazan. Takvi režimi izvana djeluju vrlo čvrsto, ali iznutra mogu biti iznenađujuće slabi', rekao je.

Ako Putin odluči nastaviti rat istim intenzitetom, morat će pronaći način da nadomjesti goleme gubitke na bojištu. Prema britanskim obavještajnim procjenama koje navodi Telegraph, Rusija je izgubila oko 500.000 poginulih vojnika. Zbog toga se sve više govori o mogućoj novoj mobilizaciji. 'Ono što vidimo jest da u ruskom društvu sada svi 'znaju' da će mobilizacija doći. O tome se mnogo govori. Svatko zna nekoga tko radi u vojsci i tko je rekao da mobilizacija dolazi', rekao je Rosin.

Takvo uvjerenje, smatra, moglo bi pomoći Kremlju jer se društvo postupno privikava na mogućnost novog vala mobilizacije. Na izravno pitanje očekuje li da će Putin uskoro donijeti takvu odluku, Rosin kaže da je vjerojatnost zasad podjednaka.

'Svi misle da dolazi. Sustav je spreman. Ali odluku još nismo vidjeli.'

Napad na NATO zasad ne očekuje

Drugo veliko pitanje jest bi li Rusija nakon ili čak tijekom rata u Ukrajini mogla krenuti protiv neke članice NATO-a, osobito jedne od baltičkih država. Rosin smatra da Putin zasad vjeruje da članak 5. Sjevernoatlantskog ugovora, prema kojem se napad na jednu članicu smatra napadom na sve, i dalje vrijedi.

'Mislim da Putin u ovom trenutku razumije da je članak 5. i dalje stvaran. Zato ne vidimo neposrednu prijetnju', rekao je. Precizira da u razdoblju duljem od godinu dana ne očekuje konvencionalni ruski vojni napad na neku članicu NATO-a.

No puno će, kaže, ovisiti o tome što će Zapad učiniti u godinama koje slijede. 'Pitanje je gdje ćemo mi na Zapadu biti za godinu, dvije ili pet godina i hoće li odvraćanje i dalje funkcionirati.' Ako europske države nastave pomagati Ukrajini, povećavati obrambene proračune i zadrže Sjedinjene Države čvrsto unutar NATO-a, Rosin vjeruje da se Rusiju može nastaviti odvraćati.

'Ako ozbiljno shvatimo rusku prijetnju, nastavimo ulagati u obranu, održimo vjerodostojno odvraćanje i imamo vjerodostojne i financirane obrambene planove, onda možemo odvratiti Rusiju', rekao je. 'Ako mi sami na Zapadu sve upropastimo, tada bi se za Rusiju stvorila nova situacija u kojoj bi možda ponovno napravila procjenu. Puno toga ovisi o našim potezima, ulaganjima i ozbiljnosti.'

'Hibridno? To je državno sponzorirani terorizam'

Rosin upozorava na sve agresivniju rusku kampanju sabotaža i subverzivnih aktivnosti diljem Europe. Kako tumači, operacije uglavnom vodi ruska vojna obavještajna služba GRU, a mete su sve češće obrambena industrija i logistički centri povezani s isporukom oružja Ukrajini. 'To je sada gotovo posvuda. Riječ je o kampanji koju uglavnom organizira ruska vlada preko GRU-a. Postaje sve nasilnija i opasnija', rekao je.

Kao jedan od najnovijih primjera Telegraph navodi incident početkom kolovoza u zračnoj luci Leipzig-Halle u Njemačkoj, gdje je na ukrajinski teretni zrakoplov na stajanci udario naoružani dron. Eksploziv nije detonirao. Rosin smatra da izraz 'hibridno ratovanje' više zamagljuje nego objašnjava ono što Rusija radi. 'Hibridno, šmibridno', rekao je, nazivajući taj izraz ugodnom i bezazlenom formulacijom koja prikriva stvarnost.

Stvarnost su, kaže, 'sabotaže, nekonvencionalne aktivnosti, kibernetički napadi i informacijski rat'. 'Posebno kada govorimo o kampanji sabotaža, mogli bismo koristiti i izraz 'državno sponzorirani terorizam', jer tehnički upravo to jest', rekao je Rosin.

Za incident u Leipzigu kaže da bi se mogao klasificirati kao terorizam jer je meta bila civilna. Rosin ipak ocjenjuje da su zapadne obavještajne i sigurnosne službe dosad bile relativno uspješne u sprječavanju takvih napada te da ruska kampanja nije uspjela slomiti europsku potporu Ukrajini.

Za Estoniju, međutim, takva prijetnja nije apstraktna. Kao mala država neposredno uz Rusiju, ona vlastitu sigurnost temelji na snažnoj obrani i NATO-ovu odvraćanju. Prošle je godine za obranu izdvojila 3,4 posto BDP-a, a u slučaju krize u svega nekoliko dana može mobilizirati oko 80.000 obučenih pričuvnika.