Prošloga vikenda u hotelu Maritim u Kölnu održan je stranački sabor desno-populističke stranke Alternativa za Njemačku (AfD). Dok su na ulicama protiv AfD-a prosvjedovale tisuće Nijemaca, u prostorijama Maritima odigravala se velika drama u borbi za utjecaj u posve isposvađanom vodstvu stranke, zbog čega je značajno izgubila podršku u anketama. Velika gubitnica tog sabora najpoznatije je lice AfD-a, supredsjednica stranke Frauke Petry, čiji su program delegati odbacili te kao glavne kandidate za rujanske izbore za Bundestag izabrali njezine najžešće unutarstranačke protivnike
U hrvatskim se pravaškim krugovima već godinama fantazira o ujedinjenju brojnih isposvađanih strančica, koje bi onda mogle ne samo ući u Sabor, nego i osvojiti možda dvoznamenkast broj zastupnika te se etablirati kao parlamentarna stranka desnija od HDZ-a. U Njemačkoj se činilo da bi pojava desno-populističke Alternative za Njemačku (AfD) mogla rezultirati time da u Bundestag prvi put nakon Drugog svjetskog rata uđe stranka desnija od CDU/CSU-a, a tome je svakako doprinos dala izbjeglička politika kancelarke Angele Merkel, zbog koje je AfD ostvario zapažene rezultate na nizu pokrajinskih izbora te u anketama na državnoj razini dobivao i do 15 posto glasova.
Izbori za Bundestag očekuju se u rujnu ove godine, no prošlogodišnji visok let AfD-a u anketama je nestao te se podrška stranci sada kreće nešto iznad praga od pet posto. Razlog tome je ponajprije velika svađa koju vodstvo AfD-a proteklih mjeseci vodi preko medija u najboljem pravaškom stilu. S jedne strane su kopredsjednica stranke Frauke Petry i njezin novi suprug Marcus Pretzell, koji ujedno vodi AfD u pokrajini Nordrhein-Westfalen, s druge pak potpredsjednik stranke Alexander Gauland te i za AfD ekstremni Björn Höcke, njihov lider u Saskoj, koji je zamalo izbačen zbog otvorenih pronacističkih izjava. S treće strane tu je ultrakonzervativno krilo stranke koje predvodi Beatrix von Storch iz Berlina, a s četvrte ekonomski libertarijanci, čija je najistaknutija predstavnica ekonomistica Alice Weidel.
vezane vijesti
AfD u međuvremenu okuplja razne frakcije s desnog ruba političke scene, od onih koji su ponajprije protiv muslimana preko onih koji su za izlazak Njemačke iz eura do onih koji žele očuvati primat tradicionalnog heteropatrijarhalnog modela obitelji te ih na okupu mnogo više drži zajednička nesnošljivost prema Angeli Merkel, njemačkoj političkoj eliti i medijima koje nazivaju Pinocchiopresse, nego koherentan stranački program.
Taj unutarstranački kaos rezultirao je time da se u privremenom savezništvu nađu, primjerice, za AfD umjereni supredsjednik Jörg Meuthen i ekstremist Höcke te prononsirana homofobkinja Von Storch i lezbijka Weidel. Svi oni su se pak povezali protiv nesporne zvijezde stranke, supredsjednice Frauke Petry, a višemjesečni je sukob - koji je uključivao i podmetanja afera u medijima - kulminirao na stranačkom saboru proteklog vikenda.
Petry je nekoliko dana prije stranačkog skupa iznenađujuće objavila da odustaje od toga da bude glavna kandidatkinja AfD-a (Spitzenkandidatin) na izborima za Bundestag, ali i najavila da će u Kölnu predložiti usvajanje dokumenta o realpolitičkom pravcu AfD-a, koji bi stranku iz pozicije fundamentalne opozicije doveo u mogućnost sudjelovanja u vlasti nakon još jednog parlamentarnog ciklusa.
Bio je to visokorizičan taktički potez kojim je Petry htjela konsolidirati moć u upravljanju strankom, no njezin je plan polučio posve suprotan rezultat. Delegati su je na saboru stranke dočekali hladno, njezin prijedlog uopće nije dobio podršku da bude uvršten u dnevni red, a onda nije dobila ni većinu glasova za to da se ne glasa o tome tko će voditi AfD u kampanji za rujanske izbore.
Svima je bilo očito da su vodeći ljudi AfD-a u lošim odnosima: Höcke se uopće nije pojavio u Kőlnu, Petry i supredsjednik Meuthen jedva razgovaraju itd. Govori koji su sadržavali aluzije protiv Petry dobivali su ovacije, dok su njezin pozdravni govor delegati ispratili mlakim aplauzom i sjedeći.
U jednom trenutku su u subotu neki portali pogrešno objavili da je Petry protestno napustila stranački sabor, što je ona protumačila kao podmetanje protivnika iz vodstva te je izašla za govornicu da pokaže kako je i dalje prisutna, a onda je još sarkastično dodala da ‘sada ide popiti kavu’. Bio je to tek jedan bizaran trenutak od mnogih u dva dana u kojima se AfD približio rubu stranačkog raskola.
U nedjelju su pak kao glavni kandidati AfD-a za parlamentarne izbore izabrani tradicionalist i ksenofob Alexander Gauland, najpoznatiji po izjavi da ne bi u svojem susjedstvu želio poznatog njemačkog nogometaša Jeromea Boatenga, i samodeklarirana ‘urliberalka’ Alice Weidel, bivša bankarica u Goldman Sachsu i lezbijka koja je u životnom partnerstvu.
Konačno je izglasan i stranački program, kojim se AfD nedvojbeno pozicionira desnije od CDU/CSU-a. U tekstu programa stoji da ‘islam ne pripada Njemačkoj’, zalaže se za to da svake godine iz zemlje mora biti deportiran određeni broj azilanata i predlaže se oduzimanje državljanstva useljenicima koji počine kriminalno djelo. Stranka stavlja i velik naglasak na demografiju te ističe da će se nizom mjera zalagati za povećanje rađanja i tradicionalne obitelji, a zagovara se i izlazak iz eurozone i povratak njemačke marke. Želi se ukinuti i financiranje javnih medija, vratiti mogućnost referenduma na saveznoj razini te napustiti ekološka energetska politika.
Naročito će biti zanimljivo kako u kampanji stranački program predstavlja glavna kandidatkinja Alice Weidel, koja s partnericom odgaja dva sina. Naime, u Kölnu su delegati izglasali da je prava slika obitelji ona koja se sastoji 'od oca, majke i djece', te da 'djeca ne smiju postati igračka u rukama seksualnih sklonosti jedne glasne manjine'.
No pitanje je hoće li sve to moći vratiti AfD na pozicije otprije samo nekoliko mjeseci, kada su u nacionalnim anketama dobivali i do 15 posto. Trenutno jedva prelaze prag, a nije nemoguće da slijede novi sukobi i nakon stranačkog sabora, jer je Petry u izjavama već dala naslutiti da se neće bez borbe odreći pozicije stranačke supredsjednice.
