Kod Prahova na istoku Srbije uz granicu s Rumunjskom, zbog niskog vodostaja Dunava iz rijeke su izronili ostaci njemačkih ratnih brodova iz Drugog svjetskog rata, koje je njihova vojska namjerno potopila. Olupine koje su desetljećima ležale na dnu rijeke sada su ponovno na površini
Riječ je o brodovima koje je njemačka Crnomorska flotile namjerno potopila 1944. godine tijekom povlačenja pred Crvenom armijom, objavio je Fokus. Hitlerove postrojbe dobile su zapovijed da neprijatelju ne smiju prepustiti nikakvu iskoristivu vojnu opremu. To se odnosilo i na brodove njemačke ratne mornarice koji su plovili drugom najdužom europskom rijekom. Zbog toga su posade namjerno potopile vlastite brodove.
Blokiranje plovnog puta
Plan je bio da olupine blokiraju plovni put Dunavom i tako uspore napredovanje Crvene armije uzvodno. Posljedice te blokade osjećaju se i danas.
vezane vijesti
Tijekom prethodnih ljeta obilježenih toplinskim valovima i rekordno niskim vodostajem Dunava, primjerice u kolovozu 2022., dio olupina ponovno je izronio na površinu.
Kao odgovor na taj problem pokrenut je projekt koji financira Europska unija s ciljem vađenja 21 olupine koje najviše ometaju plovidbu Dunavom.
Dvjesto bodova na dnu rijeke
Europska investicijska banka (EIB) strateški je partner tog projekta, prema njihovim podacima jedna olupina je pet kilometara dugom uskom dijelu Dunava kod Prahova izvađena tijekom 2024. godine. Brod je iz rijeke izvučen čeličnim užadima, nakon čega je očišćen od mulja. Radovi, rečeno je tada, trebali biti završeni do 2028. godine, javio je Euronews.
Riječ je o njemačkom ratnom brodu koji je sadržavao veliku količinu neeksplodiranog streljiva i naoružanja. Istodobno je iz rijeke izvučen i jedan ribarski čamac.
Projektu je prethodila izrada tehničke studije o prisutnosti neeksplodiranih ubojnih sredstava na njemačkim brodovima potopljenima tijekom Drugog svjetskog rata na području Prahova, što je bio preduvjet za početak vađenja olupina.
Istraživanje riječnog dna obuhvatilo je batimetrijska mjerenja, snimanja bočnim sonarom, ispitivanja podzemne strukture dna te vizualne preglede ronilaca.
Detaljnim pregledom dionice Dunava između 857. i 862. riječnog kilometra utvrđeno je da se na tom području nalazi ukupno 40 olupina, odnosno 18 više nego što se ranije pretpostavljalo, a pritom su identificirane i sve lokacije na kojima se nalazi potencijalni neeksplodirani materijal.
Procjena je da se na dnu Dunava nalazi oko 200 plovila, među kojima su potopljeni teretni brodovi, tegljači i teglenice.
Projekt od 30 milijuna eura
Posebno zahtjevan dio projekta odnosi se na vađenje naoružanih vojnih brodova. Prema EIB-u, pojedine olupine i dalje bi mogle sadržavati streljivo, što tijekom izvlačenja predstavlja opasnost od eksplozije.
Projekt je vrijedan 29,68 milijuna eura, od čega 16,43 milijuna eura bespovratnih sredstava osigurava EU kroz Western Balkans Investment Framework (WBIF), dok je 13,25 milijuna eura osigurano je kroz zajam Europske investicijske banke (EIB). Projekt provodi konzorcij tvrtki Millennium Team i Aqua Mont Service, dok je investitor Ministarstvo građevinarstva, prometa i infrastrukture Srbije, uz potporu Europske investicijske banke (EIB).
Iz EIB-a ističu da je vađenje prve 21 olupine motivirano i gospodarskim razlozima. Potopljeni brodovi godinama su ozbiljno ometali plovidbu Dunavom, uzrokujući znatna kašnjenja u riječnom teretnom prometu.
