Riječ je o brodovima koje je njemačka Crnomorska flotile namjerno potopila 1944. godine tijekom povlačenja pred Crvenom armijom, objavio je Fokus. Hitlerove postrojbe dobile su zapovijed da neprijatelju ne smiju prepustiti nikakvu iskoristivu vojnu opremu. To se odnosilo i na brodove njemačke ratne mornarice koji su plovili drugom najdužom europskom rijekom. Zbog toga su posade namjerno potopile vlastite brodove.

Blokiranje plovnog puta

Plan je bio da olupine blokiraju plovni put Dunavom i tako uspore napredovanje Crvene armije uzvodno. Posljedice te blokade osjećaju se i danas.

Tijekom prethodnih ljeta obilježenih toplinskim valovima i rekordno niskim vodostajem Dunava, primjerice u kolovozu 2022., dio olupina ponovno je izronio na površinu.

Kao odgovor na taj problem pokrenut je projekt koji financira Europska unija s ciljem vađenja 21 olupine koje najviše ometaju plovidbu Dunavom.

Dvjesto bodova na dnu rijeke

Europska investicijska banka (EIB) strateški je partner tog projekta, prema njihovim podacima dio olupina na pet kilometara dugom uskom dijelu Dunava kod Prahova već je izvađen tijekom 2024. godine. Brodovi su iz rijeke izvlačeni čeličnim užadima, nakon čega su očišćeni od mulja. Radovi trebali biti završeni do 2028. godine.

Procjena je da se na dnu Dunava nalazi oko 200 plovila, među kojima su potopljeni teretni brodovi, tegljači i teglenice.

Posebno zahtjevan dio projekta odnosi se na vađenje naoružanih vojnih brodova. Prema EIB-u, pojedine olupine i dalje bi mogle sadržavati streljivo, što tijekom izvlačenja predstavlja opasnost od eksplozije.

Iz EIB-a ističu da je vađenje prve 21 olupine motivirano i gospodarskim razlozima. Potopljeni brodovi godinama su ozbiljno ometali plovidbu Dunavom, uzrokujući znatna kašnjenja u riječnom teretnom prometu.