Kada je Hrvatska u ponedjeljak pristupila Europskoj uniji kao 28. članica, učinila je to ostavljajući dobar dio svog teritorija zapravo u izolaciji. Hrvatska dijeli kopnenu granicu na sjeveru sa Slovenijom i Mađarskom, također članicama EU-a, no njezina najjužnija regija - lijepi komad zemljišta uz dalmatinsku obalu - fizički je odsječen od ostatka države i bilo koje druge članice EU-a komadićem teritorija BiH na kojem se smjestio maleni obalni grad Neum, piše Economist u posljednjem izdanju. Prenosimo tekst u cijelosti
Neum i okolica jedini su izlaz BiH na more. Sav cestovni promet između sjevernog i južnog teritorija Hrvatske mora proći kroz dva odvojena granična prijelaza. Bez ikakve željezničke veze, južna hrvatska enklava u kojoj se nalazi čudesan srednjovjekovni grad Dubrovnik, pod zaštitom UNESCO-a, oslanja se na hrvatske teritorijalne vode kao jedinu alternativnu vezu s ostatkom države.
Ta geografska neobičnost (jedini drugi slični primjer mogla bi biti angolska Cabinda) rezultat je prodaje zemljišta Otomanskom Carstvu 1699. godine, kao potez Dubrovačke Republike da se zaštiti od invazije venecijanskih osvajača. Donedavno, granične kontrole između BiH i Hrvatske bile su relativno ležerne, pa je promet, uglavnom onaj turistički, neometano tekao. No s EU pravilima, granične kontrole postat će daleko strože, što će neizbježno utjecati na turizam i trgovinu na obje strane.
Dobrano uoči pridruživanja Europskoj uniji, nada Hrvatske da će ujediniti svoja dva teritorija usmjerena je na izgradnju mosta od vrha poluotoka Pelješca do kopna sjeverno od Neuma. Izgradnja temelja započela je 2007. godine, ali su se radovi ubrzo usporili zbog globalne financijske krize. Projekt je ostao bez novca i prekinut je u svibnju 2012, ne ostavljajući za sobom gotovo ništa osim izdanaka prvih nekoliko stupova.
U međuvremenu, hrvatska Vlada obznanila je ambicije da oživi projekt, a za financiranje se obratila se Europskoj uniji prije godinu dana. Projekt, međutim, dodatno komplicira nemoć Hrvatske da postigne sporazum o mostu s BiH, koja dovodi u pitanje poštivanje UN-ovih odredbi o slobodnom izlazu na more. Oni tvrde da bi most mogao negativno utjecati na pomorsku trgovinu BiH.
To se čini pomalo čudnim jer Neum, kao popularno turističko odredište, nije trgovačka luka. Druga predložena opcija je prekogranični cestovni koridor ili tunel, kroz Neum ili ispod njega. Upitno je, međutim, bi li takvo nešto bilo čak i zakonski moguće, a nedavna studija izvodljivosti Europske komisije otkrila je da je Pelješki most praktičnija opcija.
Hrvatska nije dosegla svoj cilj da iznađe rješenje do ulaska u EU. U međuvremenu, u travnju su proradile nanovo izgrađene i proširene granične kontrolne točke koje udovoljavaju strožim EU zahtjevima, a granični sporazumi s BiH nanovo su ispregovarani. Zasad, dakle, Dubrovnik ostaje ponešto usamljeni aneks veće Unije.
