Vlada je na današnjoj sjednici prihvatila Nacrt prijedloga godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. i uputila ga u Sabor. Prihodi su u 2014. iznosili 114,7 milijardi kuna, a rashodi 128,2 milijarde kuna. Troškovi kamata na hrvatski dug porasli su za pola milijarde kuna, rekao je ministar financija Boris Lalovac
Prema riječima ministra financija Borisa Lalovca, vide se pozitivni pomaci u nizu faktora, od makroekonomskih pokazatelja, preko povećanja na prihodovnoj i smanjenja na rashodovnoj strani proračuna u odnosu na godinu ranije.
'Porastao je izvoza roba i usluga za 2014. što je 6,3 posto više nego u 2013., zabilježen je rast industrijske proizvodnje od 1,3 posto, promet u trgovini na malo od 0,3 posto, veći broj noćenja i dolazaka u turizmu', kazao je Lalovac.
Istaknuo je i da broj nezaposlenih pada pa je tako, kako je rekao, s posljednjim danom prošle godine na burzi rada bilo pet posto manje nego u 2013. godini.
'Ukupni prihod iznosili su 114,7 milijardi kuna što je za 5,4 posto više nego u 2013., a najznačajniji je dio prihoda od PDV-a od kojeg se uprihodovalo 40,9 milijardi kuna što je povećanje od 1,7 posto. Ostali prihodi također pokazuju pozitivan trend', istaknuo je Lalovac i dodao da su rashodi za zaposlene bili 21,5 milijardu kuna što je 215 milijuna ili jedan posto manje nego 2013. godine.
Pohvalio se i da su ostvarene značajnije uštede na materijalnim rashodima koji su iznosili 7,6 milijardi kuna odnosno 415 milijuna više nego u 2013. godini.
'Bitno je naglasiti da smo tu došli na razinu iz 2006., odnosno 2007. godine. Uštede su pokazane i na subvencijama i one iznose 360 milijuna kuna. Uz uštede na rashodovnoj strani, bitno je naglasiti i to da isplata mirovina nikad nije dovedena u pitanje, a tako će biti i dalje. Sanirano je zdravstvo s 3,2 milijarde kuna i oni pokazuju uštede, a uredno su se izvršavale obveze prema socijali', kazao je Lalovac.
Iako je bilo ušteda, prvi državni financijaš istaknuo je da su na rashodovnoj strani rasli financijski rashodi.
'Rasle su kamate zato što smo preuzeli vrlo velik dio dugova. Kamate su rasle za pola milijarde kuna. Iako smo radili uštede, to je neutralizirano rastom kamata. Na kraju, kad se govori o deficitu, vrlo smo blizu primarnog suficita. Deficit u onom dijelu MMF-ove metodologije prema kojem se izračunava proračun, iznosio je u 2014. 4,1 posto ili 13,5 milijardi kuna.
Od toga na centralnu državu otpada 12,8 milijardi kuna, na izvanproračunske korisnike 317 milijuna kuna i na deficit lokalne zajednice 358 milijuna kuna. U odnosu na Eurostatovu metodologiju koja kaže da je deficit između 4,1 i 5,7 posto, to se odnosi najvećim dijelom na to što Eurostat nije priznao transfer iz drugog u prvi mirovinski stup, to je tri milijarde kuna te jamstva za HŽ Cargo i neka druga javna poduzeća. Vidljivi su pozitivni trendovi, Vlada je pokazala značajne pomake na rashodovnoj strani', zaključio je Lalovac.
