Uklanjanje zida koji je izgrađen na neasfaltiranom dijelu nerazvrstane ceste u zaseoku Živinić u općini Otok pretvorilo se u pravu dramu zbog koje je morala intervenirati Hitna pomoć, ali i interventna policija.

Kako piše Slobodna Dalmacija, radnici su bagerom došli ukloniti zid koji je izgrađen na nerazvrstanoj cesti, a po nalogu prometne redarice općine Andree Brčić. No, tome se usprotivilo nekoliko stanovnika zaseoka koji smatraju da je cesta na njihovom zemljištu.

Naime, još u ožujku je Dominik Jukić općini prijavio da su Ivan Jukić, Antonio Jukić i Nediljko Jukić, bez odobrenja općine, izgradili zid na toj neasfaltiranoj cesti. Komunalni redar je utvrdio postojanje zida i naložio da se zid ukloni. Kako zid nije uklonjen do zakonskog roka, komunalni redar je naložio njegovo uklanjanje putem treće osobe.

Za uklanjanje je, piše Slobodna Dalmacija, angažirana tvrtka ŽT obrt koji je na mjesto događaja stigao s rovokopačem, valjkom i finišerom za polaganje asfalta te dva kamiona asfaltne mase. Međutim prije nego što su mogli krenuti s rušenjem, pojavila se cijela obitelj Ivana Jukića i njegove braće, ne bi li spriječili rovokopač da sruši zid. Kad je rovokopač ipak krenuo uklanjati materijal s ceste oko podignutog zida, Ivan Jukić je legao na pod ispred njega kako bi spriječio radove.

Kako bi osigurali da se nalog komunalnog redara ipak provede, reagirali su pripadnici interventne policije koji su došli kako bi osigurali provođenje naloga. Oni su Ivana Jukića podigli i odnijeli u policijski kombi (maricu), a nedugo nakon toga stiglo je sanitetsko vozilo koje ga je odvezlo na hitnu medicinsku pomoć u Sinj.

Nakon toga, rovokopač je bez ikakvih daljnjih ometanja uklonio nabacani materija i porušio zid te su radnici krenuli s pripremama za asfaltiranje. S obzirom na to da je policija bila 'angažirana' samo za rušenje zida, oni su, nakon što je zid uklonjen završili svoju intervenciju i otišli.

Čija je vododerina odnosno cesta?

Kako je za Slobodnu Dalmaciju ispričao Antonio Jukić, sve je počelo prije 5-6 godina kad je Danijel Jukić počeo zatrpavati česticu zemljišta koja se vodila kao vododerina, a branila je kuće drugih Jukića od bujičnih voda. Kako kaže, oko toga se vode sudski sporovi.

Antonio Jukić ističe kako je Danijel Jukić htio tom neasfaltiranom i nerazvrstanom cestom htio imati pristupni put do svojih kuća. Nastavlja da je, kad je na čelo općine došao Silvijo Norac Kljao utvrdio da je ta cesta postojala i rekonstruirana, što dokumenti i orto-foto snimke demantiraju.

'Mi smo napravili zid kako bismo spriječili plavljenje naših kuća, ali smo, navodno, jednim dijelom ušli u Danijelevu parcelu pa smo po rješenju uklonili dio zida. Ponovno smo pokušali izgraditi zid, ali je općina zatražila njegovo uklanjanje i zato je dovela policiju da asistira. Ovaj dio za koji se sporimo dijelom je neupitno naš, a dio je nekadašnja vododerina. Na naš zahtjev Visoki upravni sud ocjenjuje zakonitost odluke općine Otok o proglašenju ove nerazvrstane ceste. Dok sud ne donese pravomoćnu odluku mi i dalje sprečavamo jer time onemogućavamo da nas se nanese nenadoknadiva šteta. Ne dopuštamo ni preko našega ni preko potoka. Danijel je bespravno izgradio kuće i oni rade što hoće', ispričao je za Slobodnu Dalmaciju Antonio Jukić.

S druge strane, u općini tvrde da je nekadašnja vododerina u vlasništvu općine.

Načelnik općine Norac Kljajo tvrdi da je pod predsjedanjem Ivana Jukića, istog toga koji je pokušavao spriječiti rušenje zida, Općinsko vijeće donijelo odluku o jedinstvenoj bazi nerazvrstanih cesta u prosincu 2018. godine. Tada je sporna cesta proglašena nerazvrstanom.

'Za nas u općini Otok oko ove ceste nema nikakvog spora jer ona je naš posjed i vlasništvo. Zbog štete koju smo danas pretrpjeli sudskim putem općina će zatražiti naknadu. Odmah ćemo zatražiti novu asistenciju policije kako bi nam bilo omogućeno da taj mali dio navedene ceste napokon asfaltiramo. Priče da ja pogodujem Danijelu Jukiću ili bilo kome drugome su degutantne i najviše govore o karakteru onih koji ih iznose', rekao je za Slobodnu Dalmaciju načelnik Norac Kljajo.