Redovito mjesečno istraživanje Crobarometar, koje ekskluzivno objavljuje Dnevnik Nove TV, a provodi agencija Ipsos, pokazalo je zanimljive rezultate i promjene. Što se točno promijenilo predstavila je politička reporterka Sabina Tandara Knezović, dok joj se u analizi rezultata pridružio gost komentator Boris Jokić.

Kako su na samom početku istaknuli, listopad su obilježile rasprave o ilegalnom otpadu u Gospiću, odgovornosti institucija nakon femicida u Slatini, ali i rast troškova života, cijene energenata, radnički prosvjedi, kao i izgradnja stadiona. Napomenuli su kako su se izgredi Torcide dogodili pred kraj istraživanja tako da njihov utjecaj nije dominantan. No, u ovomjesečnom istraživanja itekako ima promjena.

HDZ-u se podrška topi

Crobarometar je tako pokazao da se u listopadu HDZ-u, iako je i dalje vodeća stranka, podrška otopila na 25,5%, što je 1,1 % manje nego mjesec ranije. Iako je SDP na drugom mjestu i njima se ovaj mjesec smanjila podrška. Sada su na 17%, dok su prošli mjesec bili na 17,9%. Možemo je u uzlaznoj putanji s 13,7%, a slijedi ih Most s 10,1%. Peto mjesto dijele stranka Dalije Orešković i Domovinski pokret, na 2,2%, a jedini koji su još iznad 2% je Hrvatska stranka umirovljenika. 

Unazad godinu dana i HDZ i SDP su na najnižim rejtinzima, istaknula je Tandara Knezović.

'HDZ-u je u odnosu na njihov najbolji rezultat u ovoj godini pao za 3,1 posto, najbolji rezultat im je bio u veljači, a SDP ima 4,4 posto manji rezultat nego što je bio njihov vrhunac prije točno godinu dana. Radi se o značajnim promjenama, dvije najveće stranke u prethodnoj godini dana gube simpatizere među glasačima i radi se o značajnim trendovima, koji će formirati i buduće izborne i preferencijalne trendove', rekao je Jokić i dodao kako Možemo i Most rastu.

'I Možemo i Most u ovom mjesecu bilježe svoj najbolji rejting u prethodnih godinu dana, tako Možemo ima 3,3% bolji rejting nego što je bila njihova najniža razina koja je bila u veljači 2026., dok Most bilježi možda i ponajveći rast, on je 4,4,% bolji nego što je bio prije točno godinu dana. Taj porast za Most je posebno znakovit jer je on gotovo linearan. Oni su prije godinu dana imali, ako se ne varam, 5,7% podršku, danas su iznad 10%. Velike stranke gube na potpori, izazivači dobivaju kontinuirano na potpori glasača', rekao je Jokić te poručio da to ukazuje na promjene na hrvatskoj političkoj sceni.

'Izbori su nešto drugo, međutim u ovom trenutku ta kretanja su vrlo jasna. Niti jedna druga stranka se ne uspijeva izdići iznad oko 2%, hrvatski politički prostor je trenutno zatvoren s ove četiri političke stranke, što ne znači da ove neke manje stranke, naročito ako su regionalne, ako su fokusirane na neke probleme, neće biti dio političkog života, ali zapravo većina političkog života se odvija između ove četiri političke snage', istaknuo je Jokić.

Rejting političara se ne mijenja

Kad se govori o rejtingu političara, prvi na listi je predsjednik Zoran Milanović s podrškom 58% ispitanika. I ovaj mjesec slijedi ga Nikola Grmoja s 43% podrške. Na trećem mjestu je Tomislav Tomašević s 39%. Četvrto mjesto dijele premijer Andrej Plenković i šef Sabora Gordan Jandroković s 34%. Sandra Benčić pala je na peto mjesto s 32%, slijedi Siniša Hajdaš Dončić s 23% i zadnji je Ivan Penava s 21% pozitivnog dojma.  

Penava je i na vrhu liste najnegativnijih za 63% ispitanika. Slijedi ga premijer Plenković s 59%. Na trećem mjestu je Siniša Hajdaš Dončić s 55%, potom Gordan Jandroković s 52%. Na petom mjestu je Tomislav Tomašević s 51%, slijedi Sandra Benčić s 48%, a na posljednja dva mjesta su predsjednik Mosta Nikola Grmoja s 39% te predsjednik republike Zoran Milanović s 36%.

'Ove podatke treba gledati u omjeru pozitivnih i negativnih. Samo dva političara u Hrvatskoj su u ovom zelenom, kod njih je ta razlika u pozitivnom, to je prije svega Zoran Milanović, njegova je razlika pozitivno minus negativno +22%, drugi je Nikola Grmoja, ta razlika je kod njega +4%. Svi drugi političari su u crvenom, a neki su jako u crvenom. Kod Ivana Penave je taj omjer takav da je on -42%. U crvenom je i Siniša Hajdaš Dončić, kod njega je taj omjer -32%, a onda dolazi Andrej Plenković s -25%', pojasnio je Jokić u Dnevniku Nove TV.

Dodao je da, u ovom trenutku, Most i Nikola Grmoja pokazuju najveći potencijal za rast, a nakon njih je Možemo, čiji je jedan od čelnika Tomislav Tomašević blizu nuli, blizu omjera pozitivnog i negativnog.

'Neki bi političari trebali razmisliti koje poruke šalju u javnost, naročito oni koji su na vlasti, tu govorim o Ivani Penavi i DP-u, smatram da bi oni trebali promijeniti način na koji trenutno komuniciraju u javnosti i fokusirati se na one resore koje imaju, recimo imaju resor gospodarstva, resor poljoprivrede… To su one stvari koje brinu građane i tu bi mogli dobiti neke pozitivne trendove', istaknuo je Jokić.

Istaknuo je da neki političari stoje bolje u određenim dobnim skupinama.

'Recimo Nikolu Grmoju preferiraju stariji birači, dok Tomislava Tomaševića najbolje procjenjuju mlađi birači. Neki političari imaju stabilnu podršku u svim dobnim skupinama, jedan od takvih je Zoran Milanović', dodao je Jokić.

Tko su najbolje ocijenjeni ministri?

Kad su morali rad Vlade ocijeniti školskom ocjenom, većina ispitanih dala joj je dvojku. Točnije, prosjek je iznosio 2,39. Istovremeno, predsjedniku Milanoviću dali su nešto bolje ocjene te je s 2,93 zaslužio čvrstu trojku. Rad Sabora najlošije je ocijenjen s prosjekom 2,06.

Najbolje ocijenjeni ministri su Ivan Anušić (2,98), slijedi Tomo Medved (2,93), zatim Oleg Butković (2,73), pa Tonči Glavina (2,65), Davor Božinović (2,63) te Branko Bačić (2,51).

Najlošije ocijenjeni ministri su Marija Vučković (2,05), Gordan Grlić Radman (2,19), Tomislav Ćorić (2,25), Radovan Fuchs i Alen Ružić koji dijele ocjenu (2,26) te Nina Obuljen Koržinek (2,28).

Smjer u kojem se zemlje kreće  

Govoreći o najvećim problemima u Hrvatskoj, čak 63 % građana istaknulo je korupciju. Slijedi inflacija i rast cijena za 61 % ispitanika, 54 % njih ističe niske plaće i životni standard, loše političare i stranke ističe 51 %, a male mirovine 50 % građana. Ekonomske teme i dalje dominiraju percepcijom najvažnijih društvenih izazova.  

Zanimljivi su podaci o smjeru u kojem se zemlja kreće. Tek oko 21 % građana smatra da se zemlja kreće u dobrom smjeru, dok 69 % misli kako ide u pogrešnom smjeru, a 10 % ne zna. Blago je pao udio onih koji smatraju da zemlja ide dobrom smjeru, ali je znatno porasla brojka, točnije s 64% na 69%, onih koji smatraju da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru.

'To je za zamisliti se, ali ne samo vlasti. Pitanje je u kojem smjeru ide Hrvatska. Trebali bismo se odmaknuti od ideje da samo vlast upravlja našim životima i da smo mi samo tu pasivni igrači. Ovi pokazatelji pokazuju da mi kao društvo možda ne idemo u dobrom smjeru koji bi bio dobar za sve građane i građanke. Trebali bi se zapitati svi mi kao ljudi. U svakodnevnom životu možemo učiniti puno toga jedni za druge, možemo pomoći drugima, da učinimo nešto pozitivno, da od zemlje, od društva, da učinimo neku bolju Hrvatsku. Kad pogledaš samo rejting Vlade, nije posebno pozitivan, ali nije ni negativniji nego što je bio prije mjesec dana. Ovo sve pokazuje da bismo kao društvo trebali učiniti sve da one pozitivne stvari koje postoje među nama, da ih naglasimo, a da se fokusiramo na rješavanje negativni', istaknuo je Jokić.

Ovo je i ujedno najlošiji rezultat u posljednjih godinu dana, istaknula je Tandara Knezović.

'Građane brinu pravi problemi Hrvatske, korupcija, klijentelizam, nepotizam, gospodarski problemi, inflacija. Kada tome dodaš da građani vide da se u javnoj sferi to ne rješava, da se ljudi samo svađaju, da se potiče polarizacija, onda ne treba čuditi da ovaj postotak pada', rekao je Jokić te analizirao kako razmišljaju simpatizeri pojedinih stranaka.

'Najnegativniji su svi oni koji nisu na vlasti, ali znakovito je vidjeti da 37% simpatizera HDZ smatra da Hrvatska ide u lošem smjeru. Ne smijemo se dovesti u situaciju da samo politika vlada našim životima, mi smo itekako sposobni prozivati tu politiku, pitati je, bez obzira je li lijeva, desna, lokalna ili nacionalna', istaknuo je Jokić te dodao da i mladi gledaju u kojem smjeru ide država.

'Mi prikazujemo samo one koji su rekli da će vjerojatno ili sigurno izađi na izbore. U tom našem istraživanju postoji 38% onih koji kaže da neće glasati, da neće na izbore. Vidjeli smo izbore u Srbiji, izbore u Brazilu, kada se poveća izlaznost na izbore, onda se povećava i legitimitet i legalnost samog izbornog procesa. Kod nas je taj postotak u istraživanju 38%, a kada pogledaš mlade do 30-te godine, samo tu skupinu, taj postotak je 48%. Gotovo pola njih kaže da neće ići na izbore. I dok gledamo drugdje što se događa, bez obzira što mislili o tim promjenama, mladi su sve više pokretač i društvenih i političkih promjena. U Hrvatskoj to još uvijek nije slučaj. Trenutno mi se čini da je studentima važnija cijena bureka i jogurta u studentskoj menzi, nego kakvo je stanovanje za mlade, koliko je priuštivo, kakva je kvaliteta odrastanja, kvaliteta obrazovanja, kako se ljudi zapošljavaju u različitim segmentima, to im je trenutno manje važno. Stvari treba mijenjati, mlade treba, baš kao i starije, osvještavati da je pitanje politike i pitanje društva pitanje svakog pojedinca, a ne pitanje samo političkih kvazi elita. Svatko od nas, barem u nekoj sferi djelovanja, ima pravo i treba dati svoj glas i izreći što misli o određenim stvarima', zaključio je Jokić u Dnevniku Nove TV.

Istraživanje Crobarometar provedeno je od 1. do 18. listopada putem metode Knowledge panel na uzorku od 995 ispitanika. Maksimalna pogreška uzorka iznosi +/-3,3 %.