Europske zemlje posebno će pratiti hoće li Donald Trump nastaviti koristiti carine kao sredstvo pritiska te što će se dogoditi s američkom pomoći Ukrajini. Iako su demokrati preuzeli kontrolu nad oba doma Kongresa, predsjednik i dalje raspolaže znatnim ovlastima u vanjskoj i trgovinskoj politici.

Trump je pretrpio jedan od najvećih izbornih poraza u svojoj političkoj karijeri. Republikanci su izgubili većinu u Zastupničkom domu i Senatu, a izbori su se pretvorili u svojevrsni referendum o njegovu predsjedničkom mandatu.

Prema dosadašnjim rezultatima, demokrati su osvojili 34 nova mjesta u Zastupničkom domu, čime su došli do ukupno 229 zastupnika, dva više od 218 potrebnih za većinu.

U Senatu su republikancima preoteli sedam mjesta, među ostalim u Teksasu, Ohiju, Kansasu i Maineu.

Visoke cijene bile su jedan od važnijih čimbenika koji su utjecali na birače. Oko dvije trećine ispitanika u anketi provedenoj na izborni dan ocijenilo je da su Trumpove carine naštetile gospodarstvu.

Predsjednik je poručio da će prihvatiti izborne rezultate, ali je istodobno odbacio tumačenje da je riječ o njegovu osobnom porazu.

'Ne gledam na to kao na udarac meni', rekao je.

Najavio je i da će vetom blokirati demokratske zakonske prijedloge, a na društvenim mrežama objavio je fotografiju crvene kape s izvezenom riječju 'VETO'.

No koliko nova demokratska većina u Kongresu doista može promijeniti američku politiku prema Europi i utjecati na financijska tržišta?

Hoće li demokratski Kongres zaustaviti Trumpove carine prema Europi?

Vjerojatno neće, jer Trumpove carine više ne ovise izravno o odobrenju Kongresa, piše Euronews.

Nakon što je Vrhovni sud u veljači poništio njegove carine uvedene pozivanjem na izvanredne ovlasti, administracija je posegnula za odjeljkom 301 američkog trgovinskog zakona. Taj mehanizam predsjedniku omogućuje uvođenje carina bez glasovanja u Kongresu.

Demokrati mogu organizirati saslušanja i usporavati potvrđivanje predsjednikovih kandidata za različite dužnosti, ali teško mogu jednostavno oduzeti Trumpu tu ovlast.

James Smith, ekonomist za razvijena tržišta u nizozemskoj banci ING, smatra da bi politički sukob između Bijele kuće i Kongresa čak mogao potaknuti predsjednika da se još više oslanja na samostalno odlučivanje.

'Poput vanjske politike, trgovina je još jedna ovlast koju predsjednik može koristiti jednostrano, bez Kongresa', napisao je Smith u analizi objavljenoj prije izbora.

Nije isključio ni mogućnost novih carina usmjerenih prema Europi, koje bi, upozorio je, mogle imati značajan utjecaj na inflaciju u SAD-u i odluke američke središnje banke Federal Reserve.

Što će biti s američkom pomoći Ukrajini?

Demokrati će preuzeti predsjedanje senatskim odborima i odlučivati o tome koji će Trumpovi kandidati biti potvrđeni nakon što novi Kongres u siječnju preuzme dužnost. Mnogi među njima žele odobriti i novi novac za Ukrajinu.

No veći problem mogao bi biti osigurati da taj novac doista stigne do Kijeva.

Tijekom protekle dvije godine Bijela kuća blokirala je korištenje dijela sredstava koja je Kongres već odobrio, zadržavajući ih do kraja fiskalne godine, kada su istekla.

'U praksi to znači da demokratski Kongres može zakonom odobriti novac za Ukrajinu ili razvojnu pomoć, a predsjednik ga ipak ne mora potrošiti', upozorila je prošlog mjeseca Nevada Joan Lee, stručnjakinja za javne politike Europskog vijeća za vanjske odnose (ECFR).

Europskim vladama savjetovala je da računaju samo na sredstva koja doista budu isplaćena.

'Europljani bi namjenski izdvojena sredstva trebali tretirati kao namjeru, a ne kao obvezu', poručila je Lee.

Kako su reagirala financijska tržišta?

Ulagači su na izborne rezultate uglavnom reagirali mirno.

Euro je do 7 sati po srednjoeuropskom vremenu ojačao 0,4 posto, na 1,1232 dolara, dok je američka valuta slabila prema drugim vodećim svjetskim valutama. Zlato je poskupjelo dva posto, na 4011 dolara po unci, ponovno se vrativši iznad granice od 4000 dolara. Srebro je poraslo 3,4 posto, na 51,49 dolara.

Terminski ugovori na američke i europske burzovne indekse bili su blago u minusu. Terminski ugovori na S&P 500 pali su 0,3 posto, a oni na Nasdaq 100 za 0,4 posto. Terminski ugovori na europski Euro Stoxx 50 i njemački DAX bili su niži oko pola posto prije otvaranja tržišta.

Istodobno su porasle cijene američkih državnih obveznica. Prinos na desetogodišnje američke obveznice pao je za 2,9 baznih bodova, na 4,94 posto. Prinos na dvogodišnje obveznice spustio se na 4,61 posto, a na tridesetogodišnje na 5,32 posto.

Prinos na njemačke desetogodišnje državne obveznice, poznate kao Bund, u utorak je na zatvaranju tržišta iznosio 3,33 posto, prije objave izbornih rezultata.

Bitcoin je ostao gotovo nepromijenjen, na oko 77.700 dolara, dok se cijena nafte Brent kretala oko 104 dolara po barelu.

Je li politički zastoj u Washingtonu dobra vijest za ulagače?

Financijska tržišta tradicionalno pozitivno reagiraju na situacije u kojima Bijela kuća i Kongres nemaju istu političku većinu. Kada se dvije strane međusobno blokiraju, donosi se manje velikih zakona, što smanjuje mogućnost iznenadnih promjena politike.

Povijesni podaci idu u prilog i ulagačima u obveznice. U tri mjeseca nakon ranijih međuizbora prinosi na desetogodišnje američke državne obveznice u prosjeku su padali za 20 do 25 baznih bodova, prema podacima Luce Bindellija, voditelja investicijske strategije švicarske privatne banke Lombard Odier.

'Smatramo da bi potpuna pobjeda demokrata bila neutralna ili blago pozitivna za fiskalne izglede. Kongres bi mogao ograničiti Trumpovu ekspanzivnu politiku, a time i proračunski deficit', rekao je Diego Barnuevo, tržišni analitičar iz financijske kompanije Ebury.

Ipak, nisu svi jednako optimistični. Ed Yardeni, predsjednik istraživačke kuće Yardeni Research, upozorio je da bi ovoga puta politički zastoj mogao imati drukčije posljedice.

'Wall Street tradicionalno pozdravlja politički zastoj jer smanjuje vjerojatnost da će Kongres usvojiti ekstremističke zakone. No ovaj put moglo bi biti drukčije', napisao je Yardeni u analizi u ponedjeljak.

Posebno ga zabrinjava pitanje američkog limita zaduživanja, odnosno zakonskog ograničenja iznosa koji savezna vlada smije posuditi. I podijeljeni Washington morat će se dogovoriti o njegovu povećanju, a dugotrajni politički sukob mogao bi povećati troškove zaduživanja umjesto da ih snizi.

Barnuevo očekuje da bi ograničenje zaduživanja moglo postati obvezujuće tijekom 2027. godine.

Što će se dogoditi s eurom?

Analitičari valutnih tržišta ne očekuju da će izborni rezultati dugoročno bitno promijeniti kretanje tečaja eura i dolara. Za američku valutu i dalje će biti važnije odluke Federal Reservea nego odnos snaga u Kongresu.

'Dolar i dalje ponajprije reagira na zbivanja povezana s Federal Reserveom, na koja rezultati međuizbora ne bi trebali imati neposredan i izravan utjecaj', napisao je u utorak Francesco Pesole, valutni strateg ING-a, zajedno sa svojim kolegama.

Ni eurozona, međutim, nema samo razloga za optimizam. Cijene energije i dalje su visoke, ponajprije zbog rata s Iranom, a ING očekuje da će inflacija u eurozoni ostati oko četiri posto. Uz to, ulagači traže veće prinose kako bi držali francuske državne obveznice.

Novi saziv Kongresa dužnost preuzima u siječnju. Do tada Trump zadržava republikansku većinu u oba doma, a i nakon toga na raspolaganju će mu ostati predsjednički veto.