U Hrvatskoj je ovog ljeta zabilježno 73 slučaja utapanja od početka lipnja do sredine kolovoza, podaci su iz svih policijskih uprava. Lani se utopilo 128 ljudi, a godinu prije 127, podaci su Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ). Najviša utapanja ove godine je bilo na moru
Prema podacima koje su za 24 sata dostavile policijske uprave, najviše slučajeva evidentirano je u Istarskoj županiji. Bilo je ukupno 17 slučajeva utapanja, od čega je 13 završilo smrću. Većina stradalih bili su strani državljani. Slijedi Zadarska županija sa 16 slučajeva utapanja, od čega 13 sa smrtnim ishodom, što je porast u odnosu na prošlu godinu, kad ih je bilo 11.
Silvana Radovanović, voditeljica Službe spašavanja života na vodi i ekološke zaštite priobalja iz Crvenoga križa rekla je kako su najčešći uzroci tragedija povezani s lošim znanjem plivanja, koje je u Hrvatskoj na niskoj razini i kod djece i kod odraslih.
vezane vijesti
Opasnosti dodatno povećavaju kupanje nakon obroka, ulazak u vodu u alkoholiziranom stanju, plivanje bez društva ili bez nadzora, kao i ignoriranje znakova upozorenja na plažama. Posebno rizično ponašanje uočava se kod tinejdžera, koji se često žele dokazivati, a nerijetko stradaju i djeca zbog nedostatka roditeljskog nadzora. Policija naglašava da se i dijete koje zna plivati može utopiti u vrlo maloj količini vode, zbog čega roditelji moraju neprestano motriti na djecu.
'Poseban izazov predstavlja nedostatak spasilaca. Trenutno ih u Hrvatskoj radi oko 400, no nedostaje barem još 200. Tečaj za spasioce je zahtjevan i traži izvrsne plivačke sposobnosti, a problem dodatno stvara to što je posao sezonski i što ne postoji zakonska obaveza koncesionara da zaposle spasioce. Zbog toga mnoge plaže ostaju bez nadzora, a nesreće se često dogode upravo tamo gdje pomoć nije dostupna', kazala je za 24 sata.
Ističe, kako premda većina ljudi opasnost povezuje s morem, najveći rizik zapravo predstavljaju rijeke.
