PUSIĆ O DETALJIMA UGOVORA S EU

'Crkvi se uvodi PDV, ali samo na donacije iz inozemstva'

  • Autor: Petra Sjauš
  • Zadnja izmjena 19.09.2011 14:12
  • Objavljeno 19.09.2011 u 13:41
Vesna Pusić

Vesna Pusić

Izvor: Cropix / Autor: Ivana Ivanovic/PIXSELL

Nakon što je u subotu poljski premijer Donald Tusk u Banskim dvorima predao premijerki Jadranki Kosor nacrt pristupnog ugovora između Hrvatske i Europske unije, hrvatskoj javnosti i dalje ostaje nepoznanica što je sve točno hrvatska Vlada dogovorila s EU-om. Vijeće EU-a je prvi put deklasificiralo neke ključne odredbe u završnim dokumentima o pregovorima s EU-om, kako danas donosi Večernji list. Predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s Europskom unijom, Vesna Pusić, je u razgovoru za tportal pojasnila što te odredbe točno znače

'To mi je sve poznato i apsolutno sam sve znala otprije, premda to nije sve što se nalazi u pregovaračkim stajalištima', naglasila je predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s Europskom unijom Vesna Pusić na upit kako komentira neke ključne odredbe u završnim dokumentima o pregovorima s EU-om koje je Vijeće EU-a prvi put deklasificiralo, s čime je hrvatsku javnost upoznao Večernji list

'No ipak moram pojasniti neke stvari. Naime, navodi se kako se Crkvi uvodi PDV. Crkvi se uvodi PDV, ali na donacije iz inozemstva u novcu', naglasila je Pusić.

'Što se tiče poskupljenja kruha, mlijeka i lijekova, to ne znači da će zaista biti tako jer to ne ovisi o EU. Naime, EU ne dopušta nulte stope PDV-a, već će najniža moguća morati biti pet posto. Dakle, o državnoj politici ovisi hoće li ona staviti minimalno pet posto ili 23 posto. To je isto kao i slučaj kada svaki poslodavac državi daje gotovo još jednu cijelu plaću za svakog svog zaposlenika. Ako država odluči to smanjiti, onda cijene kruha, mlijeka i lijekova mogu ostati iste ili čak jeftinije', objasnila je nadalje Pusić.

Na upit što znači da će naši vojnici ratovati na svjetskim bojištima, Pusić odgovara da nećemo u ništa većoj mjeri nego što sada to činimo kao članice NATO-a.

'U svakoj situaciji imamo mogućnost odluke', dodala je Pusić.

A hoćemo li u mirovinu ići stariji?

'Praksa je u Europskoj uniji različita. Primjerice, Njemačka ima dulji radni staž, a Francuska ima kraći. EU pokušava doći do razine od 75 posto radno aktivnog stanovništva. Hrvatska ima tek 40-50 posto radno aktivnog stanovništva, stoga je to razlog zašto EU želi povećati dob za ulazak u mirovinu', zaključila je Pusić u razgovoru za tportal.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi