Kada je izabran 2013. godine, papa Franjo suočio se s brojnim i glasnim pozivima na proširenje uloge žena u Katoličkoj crkvi. Djelomično je odgovorio na te zahtjeve.

Otvorio im je vrata za sudjelovanje na ključnim sastancima, omogućio veću prisutnost u moćnoj vatikanskoj administraciji te imenovao prvu ženu na čelo vatikanskog Guvernatorata. Za neke su to bili značajni koraci unutar duboko konzervativne institucije. No za mnoge druge Franjine reforme nisu bile dovoljne da bi Crkva postala istinski uključiva, piše Al Jazeera.

Danas, za vrijeme konklave koja se održava nakon njegove smrti 21. travnja, pitanje uloge žena u Crkvi ostaje duboko polarizirajuće.

Kada kardinali napuste svoju izolaciju u Vatikanu, hoće li izabrati papu koji će nastaviti Franjine reforme – ili nekoga tko bi ih mogao poništiti?

'Žene ne zadržavaju dah', izjavila je Kate McElwee, izvršna direktorica organizacije Women's Ordination Conference, koja se zalaže za jednaka prava žena u Crkvi. 'Postoji određena zabrinutost da bi sljedeći pontifikat mogao označiti korak unatrag u postignutom napretku, unatoč snažnoj želji da se nastavi projekt uključivanja žena.'

Nedovršen projekt

Franjino naslijeđe u pogledu žena u Crkvi i dalje izaziva rasprave. Omogućio im je pravo glasa na Biskupskoj sinodi, imenovao desetke njih na visoke funkcije – uključujući Barbaru Jattu, ravnateljicu Vatikanskih muzeja, sestru Raffaellu Petrini kao predsjednicu već spomenutog Guvernatorata te sestru Simonu Brambillu kao prvu ženu na čelu vatikanskog ureda zaduženog za nadzor redovničkih zajednica muškaraca i žena.

Prema službenim podacima iz Vatikana, udio žena u vatikanskoj radnoj snazi porastao je tijekom Franjina pontifikata s oko 19 na 23,4 posto.

Ipak, neki smatraju da su te promjene bile više simbolične nego suštinske. Papa Franjo nije napravio pomake po pitanju duboko kontroverznog pitanja ređenja žena, osobito kao đakonica ili svećenica.

U Katoličkoj crkvi đakoni obavljaju određene vjerske funkcije poput asistiranja na misi, čak i krštenja, ali nemaju ovlasti za većinu sakramenata.

Papa je osnovao dvije komisije – jednu 2016., drugu 2020. – kako bi istražile mogu li žene biti zaređene kao đakonice, istražujući povijesne dokaze iz ranih stoljeća Crkve. Izvješće prve komisije nikada nije objavljeno jer članovi nisu postigli suglasnost, a druga komisija nije dovršila svoj rad.

Tijekom intervjua za američku televiziju CBS 2024. godine, Franjo je jasno rekao 'ne' zaređivanju žena tako da postanu đakonice. No samo nekoliko mjeseci kasnije potpisao je završni dokument sinode u kojem se navodi da to pitanje treba ostati 'otvoreno'.

'Čini se kao da je otvorio vrata, ali ih nije raskrilio', komentirala je McElwee. Što se tiče zaređenja žena za svećenice, papa Ivan Pavao II. izdao je 1994. godine dokument kojim se takva mogućnost izričito zabranjuje, a ta je zabrana od tada višekratno potvrđivana.

Svećenički klub bez žena

Ova isključenost žena osobito je vidljiva ovih dana, dok isključivo muški kolegij kardinala raspravlja o budućnosti Crkve. Na pretkonklavnim sastancima u Rimu kardinali razgovaraju o ključnim izazovima koje bi novi papa trebao rješavati – od seksualnih i financijskih skandala, preko globalne krize vjere i odnosa s Kinom, do pitanja kanonskog prava.

Većinu kardinala koji će ovoga tjedna birati novog papu imenovao je upravo Franjo, a oni dijele mnoga stajališta iz njegova pontifikata, uključujući brigu za socijalnu pravdu, migracije i klimatske promjene. No, prema mišljenju promatrača, većina njih nije jasno artikulirala stavove o ulozi žena u Crkvi.

Godine 2023. kardinal Anders Arborelius, biskup Stockholma, izjavio je da je 'važno prepoznati i druge načine na koje žene mogu služiti Crkvi, osim kroz zaređenu službu'. Na nedavnom sastanku uoči konklave, talijanski kardinal Beniamino Stella – blizak preminulom Franji – iznenadio je prisutne optuživši ga da je 'stvorio kaos' u Crkvi otvaranjem ključnih ureda muškarcima i ženama koji nisu članovi klera.

S tom ocjenom složila se i sestra Marie, redovnica iz Marseillea, koja je stigla u Vatikan u iščekivanju izbora novog pape. 'Svatko ima svoju ulogu i rado ostajemo na svom mjestu koje nije unutar crkvene hijerarhije', rekla je, zamolivši da ostane anonimna. 'Zaređenje žena za đakonice ili svećenice narušilo bi prirodu Crkve i tradiciju prijenosa vjere', dodala je.

Utjecajna konzervativna struja ogorčena je Franjinim imenovanjima laika na vodeće pozicije. U intervjuu za talijanske novine Repubblica prošlog tjedna, njemački kardinal Gerhard Ludwig Müller, jedan od vodećih konzervativaca, istaknuo je da Rimska kurija – administrativni aparat Katoličke crkve – nije tijelo kojim bi trebali upravljati laici, aludirajući na prošlogodišnje imenovanje sestre Brambille.

Crkva i stvarnost

Unatoč protivljenju, Crkva ne može nastaviti ignorirati pitanje žena i njihove uloge, smatra Sabina Pavone, profesorica povijesti kršćanstva na napuljskom sveučilištu L’Orientale i članica Talijanskog društva povjesničara.

'Postoji svijest da se ovom temom moramo pozabaviti jer se i dalje percipira kao jedno od gorućih pitanja, ali još uvijek nema jasnog odgovora na to kako to učiniti', rekla je Pavone.

Pitanje uključivanja žena postaje sve važnije i s praktične strane: ono utječe na osnovno funkcioniranje katoličkih institucija. Žene već sada vode brojne aktivnosti diljem svijeta – od upravljanja župama i podrške zdravstvenim sustavima do obrazovanja – dok broj zaređenih muškaraca kontinuirano opada.

'Crkva se već promijenila', zaključila je Pavone. 'I mora nastaviti držati korak s tom stvarnošću.'