Taj skup organizirala je Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora. Njezin predsjednik Marjan Vučak je kazao kako njemačko-hrvatski gospodarski odnosi pokazuju visoku razinu stabilnosti i međusobnog povjerenja te kako je Njemačka jedan od najvažnijih trgovinskih partnera Hrvatske i jedan od ključnih investitora.

Njemačke tvrtke vjeruju u Hrvatsku, u poslovno okruženje koje ulijeva povjerenje. Pokazalo je to, kako je naveo, i istraživanje Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore koje je pokazalo kako bi 92 posto tvrtki ponovno odabralo Hrvatsku kao investicijsku lokaciju.

Budućnost ne gradimo sami

Dijalog, partnerstvo i povjerenje su važni, osobito u vremenima geopolitičke nesigurnosti i promjena te rasta troškova poslovanja, rekao je Vučak.

Državni tajnik Ministarstva gospodarstva Goran Romek je kazao kako je Njemačka jedan od najvažnijih političkih, gospodarskih, industrijskih i investicijskih partnera Hrvatske.

"Budućnost Hrvatske ne gradimo sami. Gradimo je kroz partnerstva - s državama s kojima dijelimo vrijednosti, s gospodarstvenicima koji stvaraju novu vrijednost, s institucijama koje osiguravaju stabilan okvir, s industrijom koja nosi tehnološku i izvoznu snagu te, prije svega, s ljudima čije znanje i rad čine razliku“, rekao je.

Istaknuo je važnost ulaganja u proizvodnju, tehnologiju i energetiku, kao i potrebu da Hrvatska bude prepoznata kao pouzdana, sigurna i predvidiva investicijska lokacija. Pritom je naglasio važnost otvorenog dijaloga s poslovnom zajednicom, razumijevanja stvarnih potreba gospodarstva i uklanjanja administrativnih prepreka.

Hrvatsko-njemačko partnerstvo, kako je rekao, u godinama koje dolaze imat će važnu ulogu u novoj fazi razvoja Hrvatske - ne samo kroz trgovinu i ulaganja, nego i zajedničke projekte, razmjenu znanja, povezivanje industrija, razvoj dobavljačkih lanaca, energetsku suradnju i zajednički nastup u širem europskom prostoru.

Šokovi - izazov i pokretač promjena

Viceguvernerka Hrvatske narodne banke (HNB) Ivana Jakir-Bajo je istaknula kako šokovi kao što su sukobi i ratovi, energetski i cjenovni šokovi, prekid dobavnih lanaca, tehnološka i trgovinska fragmentacija, mijenjaju način na koji gospodarstva rastu, ulažu i surađuju.

No oni nisu samo prijetnja stabilnosti - oni ubrzavaju prilagodbu, preusmjeravaju kapital i stvaraju pritisak na novu razvojnu strategiju. Šokovi nas tjeraju da ubrzamo diversifikaciju, potiču otpornost i sigurnost, jačaju potrebu za partnerstvima i guraju ulaganja u tehnologiju i znanje, kazala je.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić je na panelu "Gospodarska diplomacija: Arhitektura stabilnosti" kazao kako je reindustrijalizacija Europe velika šansa za hrvatsku industriju jer će svaki investitor iz Njemačke i drugih zemalja imati na umu da je cijena rada u Hrvatskoj niža nego u Njemačkoj, Austriji i drugim zemljama.

Deindustrijalizacija je, kako je naveo, dugo išla u smjeru prebacivanja proizvodnje na istok, a sada je postalo jasno da treba doći do reindustrijalizacije i upravo to otvara prostor za Hrvatsku.

Osvrnuvši se na kritike kako se Hrvatska suočava s jednom od najviših stopa inflacije u eurozoni, kazao je kako u zadnjih pet godina Hrvatska nije niti približno u vrhu EU po kumulativnoj inflaciji.

Rekao je i kako nema potrebe za daljnjim smanjenjem poreznih stopa jer njemački investitori već sada uživaju vrlo ugodne uvjete poslovanja u Hrvatskoj.

Predsjednik Uprave Končara Gordan Kolak je istaknuo kako Končar ima zdravu poslovnu logiku, gledaju gdje su prilike i ne gubi vrijeme na rasprave o troškovima rada.

Rekao je i kako se premalo govori o produktivnosti, koju treba povećavati, ulagati u nove tehnologije i digitalizaciju.

Naglasio je kako Hrvatska mora zakoračiti u elektrifikaciju jer energetska sigurnost predstavlja veliku priliku za poslovanje.

Ponovio je kako Končar planira u sljedeće tri do četiri godine uložiti više od 800 milijuna eura u razne industrijske kapacitete.

Potpredsjednik Atlantic Grupe Neven Vranković je rekao kako je za Atlantic grupu najvažnije to što sama upravlja ključnim rizicima, diversificira poslovanje i ne ovisi o jednom tržištu, kupcu ili dobavljaču.

Predsjednica Uprave Hrvatskog Telekoma Nataša Rapaić je kazala kako je današnja ekonomija u potpunosti prepletena i partnerstva su neophodna. Najveći prostor za napredak danas u Hrvatskoj, kako je rekla, postoji u što bržoj digitalizaciji i još bržem uvođenju novih tehnologija.