"Fiskalna potpora trebala bi biti ciljana i privremena. Ako postane šira i trajnija, inflacijski rizici znatno se povećavaju, što bi moglo primorati središnje banke da podignu kamatne stope, a što bi zauzvrat usporilo gospodarski rast", rekao je generalni direktor BIS-a Pablo Hernandez de Cos.

Dugotrajni poremećaji na Bliskom istoku također bi mogli predstavljati rizik za globalnu financijsku stabilnost, s obzirom da u rastućem javnom dugu u posljednjih 15 godina sve više posreduju nebankovne financijske institucije, uključujući visoko zadužene hedge fondove, rekao je.

"Proteklih tjedana raspoloženje na tržištu bilo je pozitivno, potaknuto optimizmom u pogledu razvoja umjetne inteligencije (AI) i očekivanjima brzog rješavanja sukoba na Bliskom istoku. Ako se ta očekivanja pokažu pogrešnima, lako mogu vidjeti potencijal za nagle korekcije na tržištima", rekao je u intervjuu objavljenom u ponedjeljak.

Rat na Bliskom istoku povećao je nestabilnost na globalnim tržištima i potaknuo neke zemlje, uključujući Japan, da povećaju potrošnju kako bi ublažile gospodarski udar zbog rasta cijena nafte.

Međutim, energetski šok također je povećao pritisak na neke središnje banke da podizanjem kamatnih stopa suzbiju rizik od previsoke inflacije, čak i po cijenu usporavanja gospodarskog rasta.

Središnje banke trebale bi zanemariti privremeni negativan šok ponude ako on ne destabilizira inflacijska očekivanja niti ne izaziva štetne sekundarne učinke, rekao je de Cos.

Ali ako šok potraje, takav bi pristup bio manje održiv, rekao je taj bivši guverner španjolske središnje banke, dodajući da sjećanje na skok inflacije nakon pandemije može povećati rizik od sekundarnih učinaka.

"Središnje banke moraju pozorno pratiti ova kretanja i biti spremne poduzeti mjere ako bude potrebno", kazao je, prema Nikkeiju.

Kako se dalje navodi u izvješću japanskog lista, De Cos je odbio komentirati kada su ga pitali o medijskim napisima da ga se smatra jednim od kandidata za nasljednika predsjednice Europske središnje banke Christine Lagarde.