RADIT ĆE ZA OPĆE DOBRO

Čobanković neće u zatvor, nagodio se s USKOK-om

07.03.2013 u 10:45

Bionic
Reading

Bivši HDZ-ov ministar Petar Čobanković danas se nagodio s USKOK-om, nakon što je priznao optužbe u slučaju "Planinska", a sud mu je jednogodišnju zatvorsku kaznu zamijenio radom za opće dobro na slobodi

USKOK-ov tužitelj Tonči Petković kazao je da je Čobanković proglašen krivim za zlouporabu položaja i ovlasti.

'Svaki dan zatvora zamijenit će mu se za dva sata rada za opće dobro na slobodi, a konačan iznos sati rada odredit će sudac istrage', pojasnio je tužitelj.

Dodao je i da za sada nema naznaka da će i ostali optuženici postići nagodbe s USKOK-om na pripremnom ročištu na kojem bi se, među ostalim, trebao odrediti početak suđenja.

Osim Čobankovića, krivnju za nezakonitu kupoprodaju zgrade u zagrebačkoj Planinskoj ulici priznao je bivši HDZ-ov saborski zastupnik Stjepan Fiolić, dok prvooptuženi bivši premijer Ivo Sanader tvrdi da je riječ o jednom u nizu montiranih postupaka u 'križarskom ratu' glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića protiv njega.

Čobanković
, koji je nakon presude najavio odlazak iz Sabora i politike, kazao je da će rad za opće dobro odraditi pošteno kako bi pokajao 'dio svojih grijeha'.

'Nisam zadovoljan što mi se to uopće desilo, ali nažalost desilo se', kazao je Čobanković ispred zagrebačkog Županijskog suda.

Na upit zbog čega se upustio u nezakonitosti na koje ga je, prema ranije iznesenim tvrdnjama, nagovorio bivši premijer Sanader, rekao je da nije imao dovoljno hrabrosti.

'Možda nisam bio dovoljno spreman da u datom trenutku kažem ne, ja to neću napraviti', kazao je Čobanković.

Njegov branitelj Mate Matić dodao je da Čobanković u slučaju "Planinska" nije ostvario nikakvu nezakonitu korist pa će država eventualnu naknadu štete morati potraživati u posebnoj parnici.

'Mi nemamo razloga bilo što priznavati jer nije čak ni sporno da mi nikakvu korist nismo ostvarili', kazao je Matić.

Obrana, kao ni tužitelj nisu mogli odgovoriti gdje bi i koliko dugo Čobanković trebao raditi za opće dobro.

Matić
je kazao da su kriteriji koje je Hrvatska po tom pitanju prihvatila možda i najviši u Europi.

Po novom zakonu, radom za opće dobro može se zamijeniti kazna do godine dana zatvora, a veću granicu ima jedino Slovenija gdje se može 'odraditi' i dvogodišnja kazna.

'Teško je reći što bi mogao raditi, uvijek se gleda i koje je osuđenik struke kako bi se njegovo znanje moglo najbolje iskoristiti', pojasnio je Matić. Dodao je da se alternativna kazna također mora shvatiti ozbiljno jer se u suprotnom osuđenika može uputiti u zatvor.