Nakon krvavog čina mnogi se pitaju može li se politika i dalje odvijati na otvorenim skupovima, u parkovima i na sveučilištima. Postoji bojazan među političarima i analitičarima da će se kampanje preseliti u zatvorene prostore, pred manje publike i uz minimalan kontakt s biračima. Takva promjena značila bi manje prilika za neposredan kontakt političara i birača, što je godinama bila američka tradicija, piše CNN u analizi.

'Volim biti dostupan, ali dostupnost sve više znači ranjivost', rekao je republikanski senator Kevin Cramer, dodajući da bi nakon ubojstva Kirka 'veliki otvoreni događaji mogli postati prošlost'.

Političari u SAD-u i ranije su plaćali visoku cijenu javnog angažmana - Robert F. Kennedy ubijen je 1968. u Los Angelesu, kongresnica Gabrielle Giffords teško je ranjena 2011. u Arizoni, a Steve Scalise pogođen na bejzbolskoj utakmici 2017. godine.

Senator Markwayne Mullin, Kirkov prijatelj, poručio je da je 'u pitanju sama srž demokracije'. 'Charlie je dopuštao svima da iznesu stav, čak i protivnicima. Zašto bi to ikome bio problem?' rekao je.

Kirk je, paradoksalno, događaje koje je organizirao gradio upravo na ideji sigurnog i civilnog političkog dijaloga, potičući skeptike da postave pitanja i sučele se s njegovim stavovima, među ostalim da bi se zadržao kontakt s biračima i poticala kultura rasprave. 'Ljudi danas sve češće dolaze ne da bi razgovarali, nego da bi vikali i vrijeđali. To je suprotno svemu za što se Charlie zalagao', rekao je kongresnik Warren Davidson iz Ohia.

Predsjednik Zastupničkog doma Mike Johnson najavio je da će se raspravljati o jačanju zaštite zastupnika izvan Kongresa. No sveobuhvatna zaštita za 535 članova Kongresa koštala bi milijarde dolara. A ni zatvorene dvorane ni detektori metala ne mogu spriječiti svaki napad.

Podsjetimo, Abraham Lincoln ubijen je u kazalištu, a nedavno su u vlastitom domu u Minnesoti ubijeni bivša predsjednica državne skupštine Melissa Hortman i njezin suprug.

Za manje od godinu dana Amerikance očekuju izbori za Zastupnički dom i trećinu Senata, a ubrzo nakon toga kreće i predsjednička kampanja. Tradicionalni mali skupovi u školama, kafićima i dvorištima, koji su desetljećima bili okosnica američke demokracije, mogli bi biti zamijenjeni zatvorenim događajima.

To bi, upozoravaju analitičari, osiromašilo politički proces i udaljilo kandidate od birača. No primjeri iz prošlosti pokazuju suprotnu dinamiku: Barack Obama je 2007. kroz male skupove u Iowi i New Hampshireu oblikovao svoj politički identitet, a Donald Trump je 2015. osvajao poslovne ljude na ručkovima i lokalnim događajima, tada još bez ogromne zaštite i vojske pristaša.

Također, reakcije nakon atentata pokazale su da ni ovakva tragedija neće zaustaviti polarizaciju. Predsjednik Trump u obraćanju iz Ovalnog ureda optužio je 'radikalnu ljevicu' i najavio moguće mjere protiv liberalnih gradova i organizacija, što je izazvalo oštre osude demokrata. 'Iznošenje optužbi dok napadač još nije ni uhićen krajnje je neodgovorno', upozorila je kongresnica Alexandria Ocasio-Cortez.

Konzervativni mediji i Trumpovi pristaše pak tvrde da upravo retorika protiv predsjednika, uključujući nazivanje njega 'prijetnjom demokraciji' ili 'fašistom', potiče nasilje nad desnicom.

Kirkova smrt dogodila se uoči 24. obljetnice terorističkog napada na SAD 11. rujna, a koji je ujedinio naciju protiv vanjskog neprijatelja. Danas, čini se, Amerikanci sve češće pronalaze neprijatelje unutar vlastitih granica. 'Nasilje i mržnja moraju nestati iz javnog prostora. Protivnici nisu naši neprijatelji, već naši sugrađani', poručio je bivši predsjednik George W. Bush, evocirajući trenutke nakon 11. rujna, kada je podizao moral nacije.

Te 2001. zemlja je imala zajedničkog neprijatelja: Osamu bin Ladena i Al Kaidu. Sada, prečesto, Amerikanci pronalaze svoje neprijatelje kod kuće, piše CNN u analizi.