Dok se Europa znoji pod naletima žarkog zraka zarobljenog ispod atmosferskog poklopca poznatog kao toplinska kupola, niti Hrvatska nije ostala pošteđena. U sjeni visokih tlakova koji guše pokretljivost atmosferskih sustava, bilježimo rekordne temperature, dugotrajne valove vrućine i sve izraženiju sparinu – i na kontinentu i na Jadranu. Čini se da ekstremi koji su nekoć bili iznimka postaju novo normalno
Zbog toga što je lipanj bio toliko topao pitamo se što nas čeka u srpnju i kolovozu te hoće li Hrvatska uskoro bilježiti temperature debelo iznad 40 celzijevaca. Primjerice, u Španjolskoj je tijekom ovog toplinskog vala izmjereno 45 stupnjeva.
Kako će izgledati ostatak našeg ljeta, otkrile su za tportal tri stručnjakinje iz Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ): klimatologinje Ana Starčević i Lidija Srnec te prognostičarka Dunja Plačko Vršnak, načelnica Sektora za vremenske i pomorske analize i prognoze.
vezane vijesti
Lipanj 2025. bio je povijesno topao mjesec
'U gotovo cijeloj Hrvatskoj lipanj se svrstava u kategoriju ekstremno toplog mjeseca, a samo područja oko Zadra i Dubrovnika bila su vrlo topla, iako s prosječnim temperaturama zraka vrlo blizu granice za ekstremno toplo', rekla je klimatologinja Ana Starčević iz DHMZ-a za tportal.
Srednje mjesečne temperature bile su u rasponu od 15 °C na Zavižanu do čak 27,5 °C u Splitu, a odstupanja od višegodišnjeg klimatološkog prosjeka (1991.–2020.) bila su znatna – od +2,4 °C do +3,9 °C. Lipanj 2025. ušao je tako u povijest na nizu postaja: Bilogora, Knin, Ploče, Pazin, Zagreb-Maksimir i druge zabilježile su najviše srednje lipanjske temperature otkako se provode mjerenja.
'Prema srednjem odstupanju temperature zraka za cijelu Hrvatsku, lipanj 2025. bio je drugi najtopliji u odnosu na razdoblje 1991. – 2020., a topliji je bio jedino lipanj 2003.', dodala je Starčević.
Jesmo li daleko od 45 °C?
'U Hrvatskoj temperature povremeno prelaze 40 stupnjeva, osobito u Dalmaciji i Slavoniji', rekla je Lidija Srnec, klimatologinja i voditeljica Odjela za klimatsko modeliranje, praćenje klimatskih promjena i biometeorologiju pri DHMZ-u.
Upozorila je da projekcije pokazuju da će se upravo maksimalne temperature najviše povećavati. 'U budućnosti se mogu očekivati i veći iznosi', istaknula je Srnec, sugerirajući da temperature poput onih u Španjolskoj i Italiji više nisu nemoguć scenarij ni za Hrvatsku.
A što nas čeka u nastavku ljeta?
'I ostatak ljeta – srpanj i kolovoz – s vrlo velikom vjerojatnošću bit će topliji od prosjeka, uz moguće izraženije odstupanje srednje temperature u oba mjeseca', objasnila je Dunja Plačko Vršnak.
Plačko Vršnak dodaje da se ne može točno predvidjeti broj ni duljina idućih toplinskih valova, no već je početak srpnja potvrdio nastavak lipanjske vrućine. 'Nažalost, što se količine oborina tiče, u ostatku ljeta nastavlja se razdoblje s manjkom oborina, uz umjerenu vjerojatnost ostvarenja prognoze', upozorila je.
Lokalne ljetne nestabilnosti
Iz dugoročnih prognoza nije moguće precizno reći gdje i kada će se pojaviti oluje. Stoga stručnjaci preporučuju da se prati kratkoročna vremenska prognoza i upozorenja jer su znatno pouzdanija.
Dugoročni trendovi: Hrvatska se sve brže zagrijava
'U Hrvatskoj se bilježi zatopljenje, osobito tijekom ljeta', rekla je Starčević.
Potom je iznijela konkretne brojke koje pokazuju da se zagrijavanje ubrzava: 'U razdoblju 2001. – 2020. u Zagrebu je ljetna temperatura zraka rasla i do stupanj po dekadi, a za razdoblje 1961. – 2020. trend je iznosio 0,6 stupnjeva dekadi.'
Kada je riječ o oborinama, situacija je različita od regije do regije. 'U Splitu se vidi dugoročno, statistički značajno smanjenje ljetne količine oborine – 8,7 posto manje po dekadi', navodi Starčević.
Što stoji iza ekstremnih toplinskih valova?
'Intenzivni toplinski valovi s velikom sigurnošću mogu se povezati s klimatskim promjenama, a one su posljedica povećanih koncentracija stakleničkih plinova', rekla je Srnec za tportal, podsjećajući da su glavni uzrok klimatskih promjena – fosilna goriva.
Dodala je da Hrvatska, poput ostatka Europe, posljednjih godina bilježi 'povećan broj toplinskih valova, njihovo dulje trajanje i pojačan intenzitet'.
Ima li Hrvatska obrambeni sustav?
'Ljeti se u Hrvatskoj provodi sustav upozorenja na toplinske valove koji koordinira Ministarstvo zdravstva', kazala je Srnec. DHMZ svakodnevno izdaje upozorenja o riziku opasnosti od toplinskog vala, a građanima se savjetuje da ih redovito prate i pridržavaju se savjeta liječnika.
Posebno je istaknula projekt Clim4Cast, u kojem DHMZ sudjeluje od ožujka 2023. 'Clim4Cast donosi inovativne višednevne prognoze (do 10 dana unaprijed) koje omogućuju pravodobno informiranje svih dionika – od poljoprivrednika do donositelja odluka', pojasnila je Srnec.
Ljeto 2025. kao ogledalo budućnosti
Toplinski val nad Europom i Hrvatskom, lipanjski temperaturni rekordi i projekcije o još vrućem srpnju i kolovozu — sve to jasno ukazuje na novi, topliji režim ljeta kojem se moramo prilagoditi. Nažalost, ova upozorenja nisu širenje panike, već rezultat istraživanja. Hrvatska se zagrijava brže nego ikad, a ekstremi više nisu izuzetak.
U godinama koje dolaze ključnu ulogu igrat će ne samo klimatološke analize i precizna prognoza, već i informiranost, odgovorno ponašanje te ulaganje u sustave prilagodbe.
