KURIKULARNA REFORMA

Budak: Budućnost hrvatskog društva ozbiljno je ugrožena

14.11.2016 u 19:30

Bionic
Reading

Neven Budak, predsjednik Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije pri Uredu predsjednika Vlade, potpisnik je kritičnog komentara Povjerenstva na analizu kurikularne reforme, koje je Povjerenstvo za unapređenje reforme odgoja i obrazovanja, imenovano za vrijeme mandata bivšeg ministra znanosti Predraga Šustara, podnijelo aktualnom resornom ministru Pavi Barišiću. Tzv. Budakovo povjerenstvo ukazuje na 'niz netočnosti' u izvješću o provedenoj analizi reformskih dokumenata te upozorava da su reformski procesi blokirani, čime je 'ugrožena budućnost ne samo djece i mladih, nego cjelokupnog hrvatskog društva'

Povjerenstvo koje je Predrag Šustar imenovao nakon povlačenja bivše Ekspertne radne skupine za kurikularnu reformu na čelu s Borisom Jokićempredlaže ministru Pavi Barišiću, između ostalog, izmjenu Strategije odgoja i obrazovanja, usvojene prije dvije godine u Saboru, kao i ustoličenje nove radne skupine za nastavak reforme. U skladu s tim, tzv. Šustarovo povjerenstvo na čelu s Matkom Glunčićem i Dijanom Vican predlaže i raspuštanje Posebnog stručnog povjerenstva koje od mandata bivšeg premijera Zorana Milanovića predvodi Neven Budak.

Tzv. Budakovo povjerenstvo upozorava da objavljeno izvješće na nekonstruktivan i neobjektivan način pokušava omalovažiti značenje nacionalne Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije te ujedno podcjenjuje rad stotina stručnjaka koji su na njoj radili stručno, savjesno i predano. Nadalje, to povjerenstvo navodi da izvješće u suštini ne sadrži supstancijalne primjedbe na sadržaj i razvojni potencijal Strategije, već uglavnom problematizira formalne detalje koji su se mogli lako razjasniti da se uopće pokušalo komunicirati s ljudima koji su radili na izradi i provedbi Strategije.

'Začuđujuće nepoznavanje sustava'

'Izvješće je naime izrađeno bez ikakvih konzultacija s legitimnim Povjerenstvom za provedbu Strategije i sa stručnjacima koji su radili na njenoj izradi, zbog čega sadrži niz netočnosti, neistinitih tvrdnji i kontradiktornih stavova. U nekim je elementima Povjerenstvo pokazalo začuđujuće nepoznavanje sustava. Primjerice, predlaže se preispitivanje zadaće Nacionalnog koordinacijskog i Nacionalnog operativnog tijela, tijela zaduženih za izradu Strategije koja su prestala s radom danom njena donošenja 2014. godine', primjećuju u Povjerenstvu.
­
U izvješću se potom tvrdi da su u tim tijelima radili ad personam imenovani članovi, iako su većina, 26 od 36 članova, bili predstavnici institucija i ministarstava. Vladino povjerenstvo opovrgava i kritike da je Strategija izrađena bez prethodne analize te da je rađena kao diskontinuitet u odnosu na prethodna reformska nastojanja.

Povjerenstvo podsjeća da je Strategija rađena na temelju Smjernica za izradu Strategije koje je Ministarstvo izradilo u suradnji i na poticaj Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te ističe da je Strategija - prihvaćena kao obvezujući dokument u Saboru i podržana od Europske komisije - jedan od ključnih dokumenata na kojima je temeljen Operativni program 'Učinkoviti ljudski potencijali' za razdoblje 2014. - 2020., kojim se u dijelu 'Obrazovanje i cjeloživotno učenje' Hrvatskoj omogućuje bespovratno korištenje 450 milijuna eura u cijeloj vertikali za obrazovanje i znanost.

'Umjesto da se intenzivno nastavilo s provedbom Strategije kao dobro razrađenom platformom za dinamičan razvoj sustava odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj, imenovanjem Šustarovog povjerenstva reformski su procesi blokirani, a istovremeno je zaustavljena provedba većine mjera Strategije. Moramo biti svjesni toga da je takvim neodgovornim postupanjem ozbiljno ugrožena budućnost ne samo djece i mladih, nego cjelokupnog hrvatskog društva', stoji u komentaru tzv. Budakovog povjerenstva.

Sastanak s ministrom Barišićem - 'dobar znak'

Na kraju, nisu mogli zaobići javni istup supredsjednice Povjerenstva Dijane Vican u Dnevniku HTV-a, u kojem je izjavila da je nepotrebna eksperimentalna provedba novih kurikuluma jer je naš obrazovni sustav dovoljno dobar da može odmah krenuti u punu primjenu.

'Njezino je povjerenstvo u izvješću pak mišljenja da je sustav potpuno nepripremljen za uvođenje novih kurikuluma, a da je eksperimentalna provedba nužna. Predsjednica Povjerenstva je tom prilikom izjavila i da su predlagatelji povukli prijedlog uvođenja devetogodišnje osnovne škole, što je neistina, jer je predlagatelj Hrvatski sabor koji nije povukao prijedlog. Neistinita je i njezina tvrdnja da bi za uvođenje devetogodišnje škole trebalo mijenjati Ustav jer ne postoji nikakva ustavna odredba koja bi regulirala to pitanje. Napominjemo da je Hrvatska ostala gotovo jedina europska zemlja s osmogodišnjim obaveznim obrazovanjem', upozoravaju iz Vladinog povjerenstva.

Određenu dozu optimizma, poručuju za kraj, daje im nedavno održan sastanak s ministrom Barišićem, na kojem je zaključeno da postoji obostrana volja za nastavkom suradnje na provedbi Strategije. Nakon što s prethodnicima u Ministarstvu nisu uspjeli ostvariti baš nikakav kontakt, to ocjenjuju kao dobar znak.