Izvješće PISA 2025 koje se smatra standardom u mjerenju kvalitete obrazovanja u Europi pokazalo je da hrvatsko obrazovanje postiže rezultate nešto ispod prosjeka OECD-a u sve tri tradicionalne domene. Prosječan rezultat Hrvatske iznosi 476 bodova u prirodoslovlju, 455 u matematici i 453 u čitanju, dok su prosjeci OECD-a 482, 463 i 461 bod. U novoj domeni računalnog rješavanja problema Hrvatska ostvaruje 464 boda, u odnosu na OECD prosjek od 500 bodova.
Istraživanje je provedeno u cijeloj Europi na uzorku od 760 tisuća učenika uzrasta 15 godina i 3 mjeseca do 16 godina i 2 mjeseca koji su uključeni u formalno obrazovanje. OECD navodi da je 2025. sudjelovalo više od 760.000 učenika, što je reprezentativna brojka za 33 milijuna petnaestogodišnjaka koliko živi u Europi.
vezane vijesti
Prirodoslovlje – najstabilnije područje
Prirodoslovna pismenost predstavlja relativno najpovoljniji dio hrvatskih rezultata. Oko 75% učenika doseže najmanje osnovnu, 2. razinu, što je približno OECD prosjeku. Međutim, samo 4,9% hrvatskih učenika pripada skupini najboljih (razine 5 i 6), u usporedbi sa 7,2% u zemljama OECD-a. Rezultat od 476 bodova jest šest bodova niži nego 2022., ali ta razlika nije statistički značajna.
Matematika i čitanje ukazuju na pogoršanje
U matematici Hrvatska 2025. ostvaruje 455 bodova, osam manje nego 2022. Još je izraženija promjena u čitanju: prosječnih 453 boda predstavlja pad od 22 boda u samo jednom PISA ciklusu. Za usporedbu, ostatak zemalja OECD-a je između 2022. i 2025. pao za devet bodova u matematici i 14 bodova u čitanju. Hrvatsko pogoršanje čitalačke pismenosti stoga je veće od istodobnog pada prosjeka OECD-a.
Ovaj rezultat mijenja sliku koja se mogla dobiti iz prethodnog ciklusa. OECD je nakon izvješća PISA 2022 zaključio da su hrvatski rezultati tijekom razdoblja 2006.–2022. u matematici i čitanju bili izrazito stabilni, uz uglavnom male i statistički neznačajne oscilacije. U prirodoslovlju je rezultat 2022. čak pokazivao djelomičan oporavak nakon prethodnog pada.
PISA 2025 prekida tu dugogodišnju stabilnost prije svega u čitanju. Drugim riječima, nije opravdano govoriti o jednakom padu hrvatskog obrazovanja u svim područjima. Precizniji zaključak jest: vrlo izraženo pogoršanje čitalačke pismenosti, pogoršanje matematike te relativna stabilnost prirodoslovlja.
Takav hrvatski razvoj događaja dijelom se uklapa u širi međunarodni trend. OECD je između 2015. i 2025. zabilježio pad prosječnog rezultata od 28 bodova u čitanju i 22 boda u matematici, dok je prirodoslovlje palo za sedam bodova. OECD posebno upozorava da slabljenje rezultata u mnogim zemljama prethodi pandemiji COVID-19, pa se ono ne može objasniti isključivo zatvaranjem škola tijekom pandemije.
Socioekonomske razlike ostaju važne
Obiteljsko i socioekonomsko podrijetlo i dalje je snažno povezano s obrazovnim postignućem. U prirodoslovlju razlika između četvrtine socioekonomski najpovoljnijih i najnepovoljnijih hrvatskih učenika iznosi 84 PISA boda, praktički jednako OECD prosjeku. To pokazuje da hrvatski sustav nije iznimka od međunarodnog problema: obrazovne mogućnosti i ishodi i dalje su znatno povezani sa socioekonomskim okolnostima učenika.
Nastavnici i školsko okruženje - dio problema, ali i potencijal
Nalazi o školskom okruženju važni su jer ne podupiru pojednostavljenu interpretaciju prema kojoj su slabiji rezultati samo posljedica nedovoljne kvalitete rada nastavnika. PISA 2025 za Hrvatsku bilježi niz relativno povoljnih pokazatelja nastavničke podrške i razrednog okruženja. Istodobno postoje problemi s motivacijom učenika, infrastrukturom i raspoloživošću pojedinih školskih resursa.
To sugerira da obrazovna politika treba razlikovati kvalitetu neposrednog odnosa nastavnika i učenika od širih strukturnih problema sustava.
Digitalizacija i umjetna inteligencija – nova dimenzija obrazovne politike
PISA 2025 prvi put omogućuje znatno jasniji uvid u odnos digitalnih tehnologija, umjetne inteligencije i učenja. Hrvatski učenici već intenzivno koriste AI u školskom radu, a 69,2% navodi da su u nastavi učili procjenjivati informacije koje generira umjetna inteligencija, više od OECD prosjeka od 62,6%.
OECD pritom upozorava da odnos tehnologije i rezultata nije jednostavan: umjerena i svrhovita uporaba digitalnih uređaja može podupirati učenje, dok su pretjerana uporaba i digitalna distrakcija povezane sa slabijim postignućima. Preporuka stoga nije odbacivanje tehnologije, nego njezina ciljana uporaba koja učenicima pomaže učiti i razmišljati, umjesto da zamjenjuje njihov kognitivni napor.
Zaključak
PISA 2025 ne daje osnovu za zaključak da hrvatsko obrazovanje podjednako nazaduje u svim područjima. Slika je diferencirana: prirodoslovna pismenost ostaje relativno stabilna i blizu OECD prosjeka, matematika pokazuje pogoršanje, dok je pad čitalačke pismenosti najozbiljniji signal ovog ciklusa.
Upravo bi čitanje s razumijevanjem zato trebalo postati jedan od središnjih prioriteta obrazovne politike, i to ne samo u nastavi Hrvatskoga jezika. Čitalačka pismenost preduvjet je uspješnog učenja matematike, prirodoslovlja i drugih područja, a OECD je smatra posebno važnom u digitalnom i AI okruženju u kojem učenici moraju razlikovati, vrednovati, povezivati i kritički interpretirati informacije.
Istodobno, rezultati upućuju na potrebu jačanja matematičkih kompetencija, smanjivanja utjecaja socioekonomskih razlika, razvoja motivacije i visokih postignuća te promišljenog upravljanja digitalnim tehnologijama i umjetnom inteligencijom.
