Iako vlasti u BiH i dalje javno izražavaju opredjeljenje za europske integracije, izvještaj koji je Europska Komisija (EK) objavila o susjednoj nam zemlji u četvrtak ne miriše na dobro. U promatranom razdoblju od prvog rujna 2025. godine do prvog rujna ove godine, Bruxelles je svoje dojmove sažeo s riječi: 'nazadovanje'. Nezavisne institucije slabe, a većina prošlogodišnjih preporuka za pridruživanje u Europsku uniju nisu provedene.

Izvješće navodi da napretka nije bilo ni u pravosuđu, niti u borbi protiv korupcije, niti u slobodi medija kao ni ekonomiji, a nazadovanje su primijetili i u viznoj politici. Konkretno, obećanje o ukidanju jednog bezviznog režima godišnje u razdoblju od 2025-2027 nije ostvareno već je produženo sezonsko ukidanje viza s 30 na 60 dana. EK je tražila ukidanje bezviznih režima između BiH te Azerbejdžana, Katara, Kuvajta, Turske, Rusije, Kine i Vanuatuom, kao i da obustavi sezonska izuzeća za državljane Bahreina, Omana i Saudijske Arabije jer to povećava rizik od ilegalnih migracija preko zapadnog Balkana.

Kao jedinu pozitivnu stvar kod pitanja viza, istaknut je dolazak Frontexa u BiH koji je u rujnu 2026. godine brojio 130 stalnih pripadnika s izvršnim ovlastima. Također je prošlog mjeseca potpisan i radni aranžman s Eurojustom, usvojeni su i akcijski planovi protiv trgovine ljudima.

Do kraja godine prijeti veliki novčani gubitak

Izvješće EK-a je istaknulo i da je parlamentarna skupština BiH tijekom jednogodišnjeg nadzora usvojila svega 12 zakona i pri tome je njih pet doneseno po hitnoj proceduri. Same sjednice su redovito ometane, a nadzor izvršne vlasti slab. Bruxelles je podsjetio i da je BiH u rujnu 2025. godine usvojila Reformsku agendu, ali još nije potpisala i ratificirala sporazume o Instrumentu i zajmu.

'BiH ni više od dvije i po godine nakon odluke o otvaranju pregovora (pristupanja EU op.a) nema glavnog pregovarača. Političko neslaganje oko procedure dovelo je do odvojenih prijedloga u Vijeću ministara i Predstavničkom domu, a Ustavni sud je u ožujku 2026. poništio odluku Predstavničkog doma i naložio Parlamentarnoj skupštini da imenovanje uredi u roku od šest mjeseci. Komisija traži i hitno imenovanje nacionalnog IPA koordinatora (NIPAC). Zbog njegovog odsustva sjednica IPA nadzornog odbora nije održana od svibnja 2022', stoji u EK-ovom izvješću.

Sarajevu je zbog ovih problema na kocki i novac od europskih fondova. Naime, krajem 2026. godine im ističe tzv. 'Grace period' gdje, ako zahtjevi i pravni okvir ne bude usvojen, BiH može izgubiti čak 976,6 milijuna eura novčane podrške.

Između ostaloga, BiH i dalje nema svoj Ustavni sud u punom sastavu jer Republika Srpska nije imenovala svoje suce, a ni Federacija nije imenovala nasljednice za dva suca kojima se bliži umirovljenje. Ne samo da se prosječno trajanje prvostupanjskih postupaka produžilo s 292 na 299 dana. Iako je broj premeta na toj razini smanjen za pet minuta, svejedno je krajem 2025. godine ostalo više od 1,6 milijuna takvih predmeta.

Dolazak na Mladićev sprovod nespojivo s vrijednostima EU

Dio izvješća je bio posvećen i veličanju osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, negiranje genocida i povijesni revizionizam koji je dolazio od lidera u Republici Srpskoj.

EK ističe da je prisustvovanje sprovodu ratnog zločinca 'fundamentalno nespojivo s vrijednostima Europske unije'. Kad je riječ o nestalima iz rata, Bruxelles je naveo da se još uvijek traga za 7572 osobe, a u 2025. identificirano je njih 65.

Komentirajući presudu Miloradu Dodiku koja ga je uklonila s funkcije predsjednika Republike Srpske, naveli su i da su prijevremeni izbori u tom entitetu imali nepravilnosti zbog kojih su bili djelomično ponovljeni 8. veljače 2026. nakon što su se prvotno održali 23.11. 2025. godine. Ipak, za te su izbore naveli da su, prema ocjeni OSCE-ovih međunarodnih promatrača bili profesionalni organizirani, iako sa zapaljivom retorikom. Istaknuli su i da među kandidatima nije bilo nijedne žene.

Uz to, BiH i dalje ima Visokog predstavnika UN-a koji nadire provedbu Daytonskog sporazuma, a da je visoki predstavnik Christian Schmidt u svibnju najavio ostavku te do dolaska imenovanja njegovog zamjenika Louis Crishock vrši tu dužnost.

Vanjska politika: Usklađenost protiv Rusije, ali tu su problemi sa sankcijama 

Uz veličanje ratnih zločina, EK upozorava i na praksu 'dviju škola pod jednim krovom' u Srednjobosanskom i Hercegovačko-neretvanskom kantonu, neovisno o presudama Vrhovnog suda Federacije BiH.

Republika Srpska također krši odluke Ustavnog suda jer i dalje u svojim školama ne priznaje naziv bosanskog jezika, a država nije sudjelovala niti posljednja dva ciklusa PISA testiranja 2022. i 2025. godine.

Što se tiče vanjske i sigurnosne politike, BiH ima potpunu usklađenost s EU, ali je problem što Dodikova SNSD stranka ometa provođenje sankcija Rusiji u Ministarstvima i tijelima koje ta stranka kontrolira. Letovi iz i prema Rusiji su i dalje aktivni, emitiraju se i ruski državni mediji, a za prirodni plin koji čini tri posto energetske potrošnje, zemlja u potpunosti ovisi o Moskvi.

Pozitivne strane: Povorka ponosa bez incidenata

Međutim, da nije sve crno, EK je pohvalila Zakon o patentima, žigovima i poslovnoj tajni, prvu pravosnažnu presudu za negiranje i veličanje genocida i listopada 2025. godine kao i presuda Kantonskog suda u Sarajevu koji je u veljači 2026. godine utvrdila diskriminaciju LGBTQ+ osoba, dok je Parada ponosa u lipnju protekla mirno.

Također, pozitivno su ocijenjeni i sporazum s Hrvatskom o gradnji Južne plinske interkonekcije, oznaka EU misije za klimatski neutralne gradove koju je Sarajevo dobilo u travnju te otvaranje dionica Poprikuše-Nemila i Putnikovo Brdo-Medakovo na Koridoru Vc.