U nedjelju se u zagrebačkoj Dubravi održava prosvjed pod nazivom „Dubrava za djecu“. Povod su sve češći napadi maloljetničkih skupina na istoku grada. Roditelji upozoravaju da institucije ne obavljaju svoj posao te da sigurnost djece, odgovornost sustava i rastuće vršnjačko nasilje moraju postati prioritet društva
Organizatorica okupljanja Helena Ančić najavila je početak prosvjeda u 16 sati ispred OŠ Retkovec. Objašnjava da roditelji žele jasno pokazati kako smatraju da su vlasti zakazale kada je u pitanju zaštita mladih. “Želimo se boriti za svoju djecu da imaju zaštitu i sigurnost, a ne da 15-ak maloljetnika može maltretirati svu ostalu djecu”, kaže Ančić.
Navodi da su napadi trajali satima, a djeca su bila premlaćivana palicama i letvama. Policija je, tvrdi, pozvana već nakon prvog incidenta ispred OŠ Dubec, no počinitelji tada nisu pronađeni, prenosi HRT.
“Dogodio se drugi i treći napad, i onda su roditelji u Retkovcu i Dupcu otišli na policiju. Jedna je majka idući dan ispred svoje zgrade vidjela dječaka koji je istukao njezinog sina, bila je očajna i kontaktirala medije, i tad je sve krenulo”, ispričala je.
Dodaje kako se ovakvi napadi događaju već dvije godine i da meta nisu samo djeca nego i odrasli. Prema njezinim riječima, riječ je o skupinama djece od 10 do 16 godina. “Pozivamo vas, zaštitite nas, zaštitite našu djecu”, poručila je.
Kronično nedostaje stručnjaka za socijalnu skrb
Roditelji, kaže, sve manje vjeruju u učinkovitost Centra za socijalnu skrb jer u sustavu kronično nedostaje stručnjaka. Smatraju da bi problematičnu djecu trebalo izdvojiti iz okruženja, ali im osigurati pomoć, dok bi roditelji trebali snositi posljedice. Traže i svakodnevnu psihološku podršku za nasilnu djecu.
“Da nema medija, da se nije digla medijska pompa, ništa od ovog ne bi bilo. I zato ćemo sad to iskoristiti. Idemo napraviti prosvjed mi, roditelji, jer su očito naše institucije zakazale”, zaključila je Ančić.
Sutkinja Petö Kujundžić: “Na nasilje se ne smije odgovarati nasiljem”
Lana Petö Kujundžić, sutkinja Visokog kaznenog suda, naglašava da je nasilje uvijek neprihvatljivo te podsjeća da postoje protokoli za postupanje u slučajevima kada su u sukobima uključena djeca.
“Probleme ne rješava pravosuđe, nego obrazovni sustav, socijalna skrb i zdravstveni sustav. Liječnici bi trebali prepoznati probleme u ponašanju djece određene dobi”, rekla je. Istaknula je važnost suradnje više struka - psihologa, socijalnih radnika i pedagoga. “Ako ne radimo zajedno, ne radimo dobro”, poručila je.
Osudila je i najave Bad Blue Boysa da će “čuvati kvart”: “Nije dobro ići nasiljem na nasilje, doći će do rata u naselju, a ne mira. Moramo svakom djetetu prići individualno, probati ga izdvojiti i stvoriti krug stručnjaka koji će mu pomoći.”
vezane vijesti
Podsjetila je da je do 2022. zabilježen pad maloljetničke delinkvencije, dok je 2023. i 2024. došlo do blagog rasta. Najčešće se radi o imovinskim deliktima, a zatim o napadima na tjelesni integritet.
Prema stajalištu Državnog odvjetništva, najbolji rezultati postižu se kroz savjetovališta, psihosocijalni rad i humanitarne aktivnosti. “Čak 90 posto djece nakon takvih mjera više se ne vraća kriminalu. S druge strane, zatvaranje u ranoj dobi često stvara buduće delinkvente”, objasnila je.
Ministarstvo: Sustav sam ne može riješiti problem
Tatjana Katkić Stanić, ravnateljica Uprave za socijalnu politiku pri Ministarstvu rada, obitelji i socijalne politike, kaže da postoje dobri primjeri rada koje treba usustaviti – od prevencije u školama do uključivanja socijalnih i zdravstvenih službi.
“Centar je poduzeo sve mjere u okviru svojih nadležnosti. Ključno je da socijalna skrb sama ne može zaštititi djecu i obitelji niti provesti sve potrebne intervencije. Potrebna je suradnja i paralelan rad s obitelji, ali i promjene u zajednici u kojoj djeca žive”, navela je.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za socijalni rad, prijava u ovom slučaju zaprimljena je u rujnu, a ranijih godina Centar je već postupao u suradnji sa školama, ali vezano uz druge teškoće, ne uz vršnjačko nasilje.
Predložene sudske mjere
Nakon posljednjeg napada predložene su sudske mjere, a prema roditeljima su pokrenute obiteljsko-pravne mjere zaštite. Djeca mogu biti upućena u odgojne ustanove otvorenog tipa, dok je Odgojni zavod pod ingerencijom pravosuđa jedina ustanova zatvorenog tipa. Za djecu mlađu od 14 godina moguće je izmještanje temeljem Obiteljskog zakona.
Katkić Stanić naglašava da rad s djetetom bez promjene njegova okruženja neće dati rezultate te poziva na snažniju suradnju s roditeljima. “Trebamo se okrenuti prevenciji i suradnji kako bi se nasilje u društvu smanjilo”, zaključuje.
Buljan Flander: Žrtvama podrška, počiniteljima odgovornost
Klinička psihologinja Gordana Buljan Flander upozorava da stariji tinejdžeri često nagovaraju mlađe da čine nasilje jer znaju da djeca ispod 14 godina ne mogu kazneno odgovarati.
Naglašava da djeca dobro poznaju svoja prava i ponekad ih svjesno zloupotrebljavaju. “Hrvatska ima dobre zakone i protokole, ali ih se ne provodi. Vratili smo se 20 godina unatrag kada je riječ o zaštiti djece. Štitimo prava životinja, žena, muškaraca, a negdje usput su se prava djece izgubila”, rekla je.
Podržava prosvjed u Dubravi, smatrajući ga važnim upozorenjem: “Ovaj je prosvjed nešto što bi nas trebalo trgnuti, ne samo za prava žrtava, nego i za prava počinitelja za njihove tretmane. Pravo počinitelja da dobije odgovornost za svoja djela, sankcije adekvatne svojoj dobi, mentalnom statusu, zrelosti.”
Kritizira praksu premještanja problematične djece iz škole u školu bez rješavanja uzroka problema: “Ne razumijem kako cijeli sustav ne uspije riješiti jedno dijete.” Dodaje i da se mnogi stručnjaci povlače iz straha od kritika i pritiska javnosti, što smatra “profesionalnim krimenom”. Upozorava da velik broj slučajeva nasilja uopće nije prijavljen - niti od roditelja, niti od škola.
Cijela emisija:
