DZS ODGOVARA STOŽERU

'Broj Srba u Vukovaru nije lažiran, popis stanovništva je pouzdan'

popis stanovništva

popis stanovništva

Izvor: Pixsell / Autor: Kristina Štedul Fabac

Državni zavod za statistiku (DZS) ustvrdio je da su podaci popisa stanovništva 2011. prošli niz logičko-računskih kontrola tako da ne postoji nikakav realni razlog za sumnju u njihovu pouzdanost

Statistički zavod time je odbacio tvrdnje Stožera za obranu hrvatskoga Vukovara po kojima se ostvarivanje prava na službenu uporabu srpskog jezika i ćiriličnog pisma u tom gradu temelji na 'upitnim i nepouzdanim podacima iz popisa stanovništva 2011. kao i kroz zlouporabu nezakonitih prijava boravišta i prebivališta'.

Državni zavod odgovorio je Hini da sva svoja istraživanja, pa tako i popis stanovništva provodi isključivo u skladu s pravilima statističke struke, metodološkim preporukama Eurostata i Statističke komisije Ujedinjenih naroda.

Kad je riječ o posljednjem popisu stanovništva, Zavod navodi da je proveden profesionalno i savjesno, sukladno Zakonu o popisu stanovništva, kućanstava i stanova te u skladu s Uredbom Europskog parlamenta i Vijeća Europske unije o popisima stanovništva i stanova, kao i s preporukom Konferencije europskih statističara za popise stanovništva i stanova.


Nakon što se u Vukovaru ovog tjedna krenulo s postavljanjem dvojezičnih tabli na državnim ustanovama uslijedili su prosvjedi protivnika ćirilice koji su zatražili ponovno prebrojavanje stanovništva Vukovara, tvrdeći da u Vukovaru ne živi 34,87 posto Srba i da je popis stanovništva iz 2011. lažiran.

U Zavodu kažu da ponovno popisivanje bilo koje teritorijalne jedinice ne bi moglo dati rezultate koji bi bili usporedivi sa stanjem 31. ožujka 2011.

Naglašavaju da su dobiveni podaci očekivani, uzimajući u obzir promjene u statističkoj definiciji ukupnog stanovništva i prirodno kretanje stanovništva u međupopisnom razdoblju.

Kako bi otklonili sumnje u točnost podataka, podsjećaju i na usporedne podatke o broju stanovnika prema narodnosti za Vukovar po kojima je u tom mjestu 1971. živjelo 37,16 posto Srba; 1981. - 30,97 posto; 1991. - 37,35 posto; 2001. - 32,88 posto i 2011. - 34,87 posto. Podaci za 1971., 1981. i 1991. odnose se na bivšu općinu Vukovar koja je obuhvaćala veće područje nego današnji grad Vukovar, napominju u Zavodu.

U DZS-u kažu da se za definiranje ukupnog stanovništva primjenjuje koncept 'uobičajenog mjesta stanovanja' i da se popisom ne utvrđuje status osobe u smislu prijavljenog boravišta ili prebivališta, pa formalna prijava boravišta ili prebivališta nije utjecala na rezultate popisa 2011.

Napominju da s obzirom na metodologiju utvrđenu zakonom o popisu stanovništva službeni rezultati popisa nisu osnova za uspoređivanje s drugim državnim evidencijama koje se vode o osobnim statusima građana.

Uvođenje dvojezičnih tabli na državne ustanove u Vukovaru uslijedilo je nakon što je popis stanovništva iz 2011. pokazao da u tom gradu živi više od jedne trećine pripadnika srpske nacionalne manjine.

Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina propisano je da se ravnopravna službena uporaba jezika i pisma kojim se služe pripadnici nacionalne manjine ostvaruje na području jedinice lokalne samouprave kada pripadnici pojedine manjine čine najmanje trećinu stanovnika takve jedinice.

Istim zakonom uvođenje ravnopravne službene uporabe manjinskog jezika i pisma omogućeno je i kada to propiše lokalna vlast gradskim statutom, što je u Vukovaru učinjeno u srpnju 2009., kada je većinu imala koalicija predvođena HDZ-om.

U Vukovaru prema tada važećem popisu od 2001. Srbi nisu bili u stanovništvu zastupljeni s najmanje trećinom pa uvođenje dvojezičnosti nije bila obveza. Nakon što su objavljeni rezultati popisa iz 2011. uvođenje dvojezičnosti u tom gradu postala je obaveza prema Ustavnom zakonu, neovisno o gradskom statutu.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!