ČETIRI MILIJARDE DRUGOME?

Brazil neće avione iz SAD-a zbog špijunaže

Bionic
Reading

Špijunski dokumenti koje je svijetu objavio odbjegli zviždač Edward Snowden počinju nanositi veliku štetu poslovnim lobijima u SAD-u. Saznavši da je SAD špijunirao ne samo vojnu i energetsku sferu Brazila, nego je provaljivao i u njegove poslovne tajne, vodstvo najveće latinoameričke države stopiralo je kupovinu američkih borbenih lovaca

Brazilska predsjednica Dilma Rousseff u četvrtak će se sastati s američkim državnim tajnikom Johnom Kerryem, ali je dala do znanja da o kupovini 36 američkih lovaca F-18 Super Hornet, vrijednoj najmanje četiri milijarde eura, neće biti riječi.

Odluka je odgođena najmanje do 2015. godine jer Rousseff u tekućem predsjedničkom mandatu ne namjerava ostvariti taj posao. Snowdenovi materijali pokazuju da je američka agencija NSA nadzirala njene telefonske pozive i internetsku komunikaciju, kao i komunikaciju državne naftne kompanije Petrobras.

'Ne možemo sada razgovarati o lovcima... Ne možete takav ugovor dati zemlji kojoj ne vjerujete', rekao je za Reuters izvor blizak vladi. Istovremeno mediji pišu o novoj šansi za druge firme koje su se prijavile na brazilski natječaj – francuski Rafale i švedski Gripen.

I dok američki vrh putuje po nesklonoj mu Latinskoj Americi pokušavajući ublažiti efekte Snowdenovog otkrića, Brazil razmatra kako da svoj internet učini što nezavisnijim od američkih usluga. BBC je pisao o planu za postavljanje novog podoceanskog kabla koji bi zaobilazio SAD. Priča se da bi instalacija 34 tisuće kilometara optičkih kablova mogla biti budući pothvat novih svjetskih sila povezanih akronimom BRICS (Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južnoafrička Republika). Linija bi trebala biti sljedeća: Fortlaeza – Cape Town – Mauricijus – Singapur (s odvjetkom za indijski Chennai) – Šantsou – Vladivostok. Na taj način SAD ne bi mogao presretati i dekodirati komunikacijske signale brazilskih korisnika. No s druge strane, isplativost takvog projekta ipak je upitna jer Snowdenovi materijali pokazuju da i korištenje usluga glavnih providera (Google, Microsoft...) znači izloženost jer te tvrtke šalju podatke američkim službama.