'Glavno pitanje koje izaziva zabrinutost ostaje još uvijek neriješen zahtjev da se lociraju i dostave ključni vojni dokumenti vezani za operaciju Oluja iz 1995', rekao je Brammertz na sjednici Vijeća sigurnosti UN. On je pozdravio 'osobnu inicijativu premijerke Jadranke Kosor' na temelju koje je u listopadu ove godine osnovana međuresorna radna skupina s ciljem da locira te dokumente, posebno zato jer, kako je naglasio, 'praktično nije bilo aktivnosti na administrativnoj istrazi' od njegova posljednjeg izvješća Vijeću sigurnosti UN u lipnju ove godine.

Za izvješće vladine međuresorne radne skupine, koje je primio ovoga tjedna, Brammertz je ocijenio kako je 'od pomoći u otklanjanju praznina u administrativnoj istrazi, te u identificiranju daljnjih istražnih koraka koje treba poduzeti'.

Brammertz je naglasio da se 'ti i svi drugi raspoloživi istražni koraci moraju hitno poduzeti kako bi se dovršila sveobuhvatna i vjerodostojna istraga o nestalim dokumentima'.
VELIKA BRITANIJA JEDINA KRITIZIRALA HRVATSKU

U raspravi Vijeća sigurnosti UN o izvješćima predsjednika i glavnog tužitelja Haškog suda (ICTY), britanski je predstavnik u srijedu izrazio 'razočarenje' da Hrvatska nije učinila sve u istrazi oko traženih dokumenata u predmetu Gotovina, te što oni još uvijek nisu pronađeni.

'Vezano uz Hrvatsku, slažemo se da je osnutak radne skupine pozitivan korak i pozdravljamo ga. Međutim, moja vlada je razočarana što hrvatska vlada nije u dovoljnoj mjeri pokazala tužitelju da je iskoristila sve mogućnosti u istrazi, te da ključne dokumente u predmetu Gotovina tek treba pronaći ili utvrditi što se s njima dogodilo', rekao je zamjenik britanskog veleposlanika pri UN-u Philip Parham.

Britanska je kritičnost odudarala od rasprave ostalih članica Vijeća koje su pozdravile hrvatski napredak na planu istrage nestalih topničkih dnevnika iz Oluje, o kojem ih je izvijestio haški tužitelj Serge Brammertz.

Parham je doduše, pozdravio nove korake u istrazi o kojima je izvijestio Brammertz, ali je istodobno 'pozvao Hrvatsku da postigne punu suradnju', poduzimajući potrebne daljnje mjere kako bi dovršila sveobuhvatnu i vjerodostojnu istragu u cilju pronalaska nestalih dokumenata ili utvrđivanja njihove sudbine.

Nekoliko članica Europske unije, na čelu s Velikom Britanijom, protivi se otvaranju pregovora Hrvatske i EU u poglavlju Pravosuđe i temeljna prava, sve dok tužitelj Brammertz ne izvijesti da Hrvatska ostvaruje punu suradnju s njegovim uredom, što on u srijedu, unatoč pohvalnih ocjena o hrvatskom napretku, nije izričito potvrdio.

SAD POZDRAVILE NAPREDAK

Sjedinjene Države pozdravile su u četvrtak u raspravi Vijeća sigurnosti UN-a napredak Hrvatske na provedbi istrage o nestalim topničkim dnevnicima.

'Pozdravljamo napore Hrvatske da odgovori na nalog raspravnog vijeća iz rujna 2008. da dostavi topničku dokumentaciju iz operacije Oluja, ili da provede vjerodostojnu istragu o njihovoj sudbini', rekla je zamjenica veleposlanice SAD-a pri UN-u Rosemary DiCarlo.

Američka je predstavnica istodobno pozvala hrvatske vlasti da 'istraže dodatne mjere, kao što je vanjska stručna pomoć i agresivnije istražne tehnike, koje mogu pomoći da se pronađu dokumenti'. Francuski veleposlanik Gerard Araud kazao je kako njegova zemlja 'ima povjerenje u napore Hrvatske za rješavanje otvorenog pitanja' s Tužiteljstvom ICTY-a.

Ruski veleposlanik Vitalij Čurkin, nije izrijekom spominjao Hrvatsku, već je ističući pozitivne ocjene tužitelja Brammertza o suradnji Srbije s ICTY-em, pozvao ostale zemlje regije na punu suradnju sa sudom. Većina ostalih veleposlanika 15-članog Vijeća sigurnosti također je pozdravila napore hrvatskih vlasti na provođenju istrage o nestalim dokumentima.
Vijeću sigurnosti UN-a obratio se i veleposlanik Švedske pri UN-u Anders Liden, kao predstavnik predsjedavajućeg EU-a, pročitavši izjavu koju su podržali i kandidati za članstvo, uključujući i Hrvatsku, te desetak zemalja aspiranata za članstvo.