Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović u četvrtak je izjavio da policija prijavljuje slučajeve povika "Za dom spremni" čim prikupi dovoljno dokaza, dok sudovi odlučuju pojedinačno jer ne postoje dva identična slučaja, komentirajući inicijativu SDP-a da se ide u izmjenu zakona o navedenom pozdravu
Božinovića su novinari nakon sjednice Vlade pitali za slučaj Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu koji je 26-godišnjaka nepravomoćno oslobodio krivnje za remećenje javnog reda i mira zbog uzvikivanja pozdrava "Za dom spremni" usred javljanja uživo HRT-ove novinarske ekipe.
"Nadležna sudska instanca za ovaj konkretan slučaj izjasnila se da ne komentira nepravomoćne presude pa u ovom slučaju i suda koji je podređen. Dakle policija je prijavila, sud je oslobodio i policija se žalila i sad je taj postupak u tijeku i s te strane formalne ne bi bilo u redu da ja sad tu na bilo koji način kroz javni prostor pokušam utjecati ili se miješati u ono što je nadležnost rada suda", kazao je i daoao da će policija nastaviti raditi kao i do sada.
vezane vijesti
Osvrnuo se i na komentar novinara kako bi zakon trebao biti jasniji kada je u pitanju sporni pozdrav. "Smatram zakon dovoljno jasnim. Propisivanje uvijek dovodi u situaciju da se dogodi neka nova okolnost, a zapravo se radi o sličnom djelu i to nije izrijekom navedeno u zakonu".
"Pristalica sam toga da je sud taj koji treba donijeti odluku kao i da mora uzeti u obzir sve aspekte nekog slučaja, a kako će ta odluka izgledati, to je drugi par rukava", kazao je Božinović.
Ustvrdio je da bi, da je sudac, presudio po vlastitom uvjerenju i prema konkretnom slučaju. "Vodio bih se time, ako je netko nešto kazao, je li to usmjereno protiv nekoga na nacionalnoj i vjerskoj razini, prijeti li time ili je to nešto što može u širem smislu spadati pod slobodu izražavanja".
Rekao je i da se stalno vrtimo oko pjesme koja je dijelu sudionika Domovinskog rata bila ratni poklič u najtežim trenucima za Hrvatsku kad se htjelo i poslati poruku neprijatelju da će se Hrvatska braniti.
'Hrvatska među zemalja koje žele regulirati iskorištavanje djece na internetu'
Božinović je reagirao i na tvrdnje predsjednika SDP-a Siniše Hajdaša Dončića koji je pozvao Vladu da povuče svoj glas podrške prijedlogu EU regulative "Chat Control" koja, prema riječima predsjednika SDP-a, zadire u privatnost korisnika interneta i "na mala vrata" želi uvesti skeniranje sadržaja koje se šalju.
"Teško je polemizirati s ljudima koji nemaju pojma o čemu pričaju", kazao je Božinović. "Hajdaš Dončić je rekao da će se 12. rujna o nečemu odlučivati. Kada bi nešto znao o tome, znao bi da je tada sastanak radne skupine", rekao je Božinović. Dodao je i da o tom pitanju nije donesena odluka ni na stručnoj razini, a kamoli da je to postalo zakonodavstvo EU. Istaknuo je i da oko ovog pitanja postoje različita gledišta.
"Velika većina država gdje spada i Hrvatska smatra da se ovo pitanje treba regulirati zato što na godišnjoj razine raste broj kaznenih dijela i prijava seksualnog iskorištavanja djece na internetu. Mislim da nitko normalan ne može imati ništa protiv da se to pitanje na određeni način regulira. Međutim postoji nekoliko zemalja koje se tome čvrsto protive... koje po tom pitanju nisu odlučne, a tih zemalja je sedam ili osam. Ove ostale podržavaju, ali podržavati znači da se nastave razgovori, da se to ne stavi na stranu", kazao je.
Odluka se odnosi na fotografije, ne na tekst
Rekao je da je danas situacija takva da pružatelji usluga mogu dobrovoljno prijaviti ako uoče neki sadržaj koji ukazuje na seksualno zlostavljanje djece, a da bi novom odlukom to bilo obvezno i odnosilo bi se na fotografije, a ne i na tekstualni sadržaj. Dodao je da se sada razgovara kako to provesti.
"Dansko predsjedništvo je stavilo na dnevni red da se nastave razgovori na tehničkoj razini. Hrvatska podržava traženje rješenja koje će pomoći nadležnim tijelima i svima u društvu da djeca u manjoj mjeri, idealno nikako, ne budu žrtve nasilja na internetu. U Hrvatskoj je između 400 i 500 takvih kaznenih djela godišnje", rekao je i dodao da ih ima sigurno još i više koja nisu otkrivena.
Ponovio je da je ovo nešto o čemu se razgovara i da su primjerice Bugarska, Poljska i Mađarska protiv, dok je Njemačka neodlučna. "To što bi Hajdaš Dončić o tome raspisao referendum to su njegovi dometi, a ovo su ozbiljna pitanja i mi pokušavamo naći balans da budemo učinkoviti u svemu tome kako bi odgovorili na legitimno pitanje koje nam se također možete postaviti, a glasi - što država radi kako bi spriječila seksualno zlostavljanje djece na internetu", zaključio je Božinović.
