'Već duže vrijeme borimo se i govorimo da je taj priziv savjesti neadekvatno reguliran, podreguliran. Drugo, pogrešno se primjenjuje. Imamo problem i u zakonskom okviru i pogrešnoj primjeni priziva savjesti, jer nije normalna situacija da netko poslije dvadeset ili trideset godina svoje prakse uloži proziv savjesti, a ne u samom trenutku zaposlenja', poručila je u emisiji Hrvatskog radija 'U mreži Prvog' Blagojević.

Dodala je da uz ta dva glavna problema postoji još jedan, najozbiljniji problem. A to je problem da ne postoji odgovornost i za jedno i za drugo područje.

'Taj je problem prisutan u Hrvatskoj već duže vrijeme i stavlja se pod tepih. O njemu se ne govori i javna je tajna. Morao se dogoditi ovakav težak i tragičan slučaj da svi kažu - car je gol. A to znači da se moraju organizirati prosvjedi da bi stvari profunkcionirale institucionalno i pravno', istaknula je.

Rekla je da su pravo na pobačaj i pravo na priziv savjesti dva prava zajamčena u našem ustavnom poretku. Ta dva prava jedno drugo ne isključuju u organiziranim državama. Problem nastaje kada se daje prednost jednom pravu u odnosu na drugo.

'To je problem koji se može riješiti na različite načine, ali moramo imati u vidu da pravo na priziv savjesti nije apsolutno pravo. Ono je itekako ograničeno, odnosno može biti ograničeno prije svega glede slučaja hitnosti. A osim toga, tako je određeno i u sudskoj praksi Europskog suda za ljudska prava. Ali to ne znači da se ne mogu naći rješenja u novom zakonu. Može se to regulirati tako da se ustroji registar prizivatelja savjesti.

Može se regulirati tako da se predvidi proceduralni hodogram vezan za obavještavanje poslodavca, odnosno klijentica. Mogu se predvidjeti odgovarajuće kazne za sankcioniranje onih koji su zaduženi da vode računa o tome da se u određenoj javnozdravstvenoj ustanovi, a koju svi mi financiramo, omogući ostvarivanje prava koja imamo.

Može se organizirati i po postojećem zakonskom okviru, tako da uprave bolnica, ako imaju situaciju da se sto posto ulaže priziv savjesti, omoguće drugu osobu, drugog liječnika koji će doći u tu instituciju ili da se pacijentica uputi u drugu instituciju u kojoj se ne ulaže priziv savjesti. Postoji niz rješenja, ali treba postojati volja da se provode ta rješenja', poručila je Blagojević.

Marina Škrabalo iz Zaklade Solidarna kazala je da slučaj Mirele Čavajde ne može dobiti svoj epilog, jer ova situacija je samo početak otpora građanske Hrvatske te vjeruju da sve žene imaju ustavna prava. Prosvjed pod nazivom 'Dosta! Uništavanja javnog zdravstva i zanemarivanja zdravlja žena!' održava se u Zagrebu i još nekoliko hrvatskih gradova u znak solidarnosti s Mirelom Čavajdom i svim ženama kojima su u Hrvatskoj uskraćeni zakonski zajamčen prekid trudnoće i drugi oblici zdravstvene skrbi.

Prosvjednu akciju organiziraju udruge RODA, CESI, Zaklada Solidarna, PaRiter, Građanke i građani Rijeke i Platforma za reproduktivna prava.