Berlinom od 2023. upravlja koalicija CDU-a i SPD-a, a gradonačelnik je Kai Wegner. On je, međutim, u srpnju odustao od kandidature za novi mandat na čelu CDU-ove liste nakon političkog pritiska povezanog s njegovim izjavama o upravljanju velikim nestankom struje u siječnju, navodi Tagesschau.

CDU je potom kao glavnog kandidata istaknuo Stefana Eversa, dok je za Lijevu stranku glavna kandidatkinja Elif Eralp. SPD predvodi relativno nepoznati Steffen Krach, koji se suočava i s istragom državnog odvjetništva povezanom s njegovim ranijim političkim djelovanjem. Krach odbacuje optužbe.

Za Zelene nastupa Werner Graf, čelnik njihove parlamentarne skupine.

Stanovanje i smeće među glavnim temama

Gotovo sve stranke kampanju su usmjerile na nedostatak stanova i visoke najamnine, probleme koji godinama opterećuju Berlin.

Druga važna tema je stanje javnih prostora i problem smeća, dok će na rezultat utjecati i pitanje funkcioniranja gradskih službi.

Ovo su za Berlinčane već šesti izbori u pet godina.

Razlog seže u izbore 2021. godine, kada su istodobno održani izbori za berlinski parlament i Bundestag, a glasanje su obilježili brojni problemi, od nedostatka i miješanja glasačkih listića do dugih redova na biračkim mjestima.

Zbog toga su izbori za Zastupnički dom i okružna vijeća ponovljeni u veljači 2023., dok su savezni izbori djelomično ponovljeni godinu poslije. Petogodišnji mandat berlinskog parlamenta pritom nije promijenjen, pa se novi izbori održavaju nakon samo tri i pol godine.

Tko glasuje?

U svakoj od 78 izbornih jedinica bira se jedan izravni kandidat za Zastupnički dom. Drugi glas određuje raspodjelu zastupničkih mjesta između stranaka.

U berlinskom parlamentu uobičajeno je oko 130 zastupnika, ali ih trenutno ima 159 zbog dodatnih mandata.

Istodobno se biraju i članovi vijeća u 12 gradskih okruga.

Ove godine jedna je novost posebno zanimljiva: prvi put na izborima za Zastupnički dom mogu glasati i građani od 16 i 17 godina. Ta skupina čini oko dva posto biračkog tijela.

Na izbore izlazi i znatno manje stranaka nego prije tri godine. Ovoga puta za mjesta u Zastupničkom domu natječe se 17 stranaka, dok su se na ponovljenim izborima 2023. natjecale 33.

Za ulazak u parlament potrebno je prijeći izborni prag od pet posto drugih glasova.

Četiri stranke bore se za vrh

Prema posljednjim anketama, CDU i Lijeva stranka kreću se između 20 i 23 posto potpore, dok su im AfD i Zeleni relativno blizu.

SPD je znatno slabiji i prema anketama se kreće između 10 i 15 posto.

Takav raspored otvara problem formiranja većine. Među mogućim kombinacijama spominju se koalicije CDU-a, Zelenih i SPD-a, ali i Lijeve stranke, Zelenih i SPD-a.

AfD bi, prema dosadašnjim stavovima ostalih stranaka, ostao izvan pregovora o sastavljanju vlasti.

Zašto su izbori važni i za Merza?

Berlin je više od regionalnog političkog poligona. Rezultat će imati i širu političku težinu jer je CDU stranka saveznog kancelara Friedricha Merza.

Ako CDU izgubi vodeću poziciju u glavnom gradu, to bi moglo otvoriti novo pitanje o njegovoj političkoj strategiji. Posebno zato što savezna vlada već pokušava provesti gospodarske reforme, dok Merzova popularnost, prema anketama navedenima u izvoru, nije osobito visoka.

Slična poruka stići će i iz druge pokrajine koja istodobno glasa – Mecklenburga-Zapadnog Pomorja, gdje se također vodi tijesna utrka između SPD-a i AfD-a.