MISNO SLAVLJE U SARAJEVU

Beatificirane Drinske mučenice, ubijene od četnika

  • Autor: Drago Pilsel
  • Zadnja izmjena 24.09.2011 16:57
  • Objavljeno 24.09.2011 u 16:52
molitva krunica katolička crkva

molitva krunica katolička crkva

Izvor: Pixsell PXL Agencije / Autor: Antonio Bronic/Vecernji list

U Olimpijskoj dvorani Zetra u Sarajevu u subotu, 24. rujna je održano svečano misno slavlje na kojem su beatificirane prve blaženice Družbe sestara Kćeri Božje ljubavi: s. Jule Ivanišević, s. Berchmane Leidenix, s. Krizine Bojanc, s. Antonije Fabjan i s. Bernadete Banja a koje su četnici ubili u prosincu 1941. u Goraždu

Slavlje je predvodio izaslanik pape Benedikta XVI., prefekt Kongregacije za proglašenje svetih kardinal Angelo Amato. U koncenebraciji misnog slavlja su bili vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić, zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini nadbiskup Alessandro D'Errico, apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Mario Roberto Cassari i apostolski nuncij u Kuvajtu, Bahrainu, Kataru, Arapskim Emiratima i Jemenu te apostolski delegat na Arapskom poluotoku nadbiskup Petar Rajič.

U misi beatifikacije suslavili su i svi biskupi Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, potom biskupi Hrvatske biskupske konferencije.

Iz Crne Gore na slavlje beatifikacije sudjelovali su nadbiskup barski Zef Gashij i mons. Ilija Janjić, biskup kotorski, iz Makedonije mons. Kiro Stojanov, biskup skopski i apostolski egzarh, iz Slovenije mons. Andrej Glavan, biskup iz Novog Mesta, i mons. Stanislav Lipovšek, biskup celjski. Iz Mađarske pečuški biskup mons. György Udvardy, a iz Albanije nadbiskup skadarski mons. Angelo Massafra.

U koncelebraciji je bilo i tristotinjak svećenika. Na misi je sudjeluvalo oko osamnaest tisuća vjernika iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i drugih zemalja iz kojih su nove blaženice, kao i hodočasnici iz drugih europskih zemalja, kao i prekooceanskih poput Brazila.

Papa je bio odobrio Dekret o mučeništvu pet redovnica družbe Sestre kćeri Božje ljubavi, poznatijima kao Drinske mučenice, koje su četnici ubili 'iz mržnje prema vjeri' između 15. i 23. prosinca 1941. Naime, 14. siječnja primio je pročelnika Kongregacije za proglašenje svetih, kardinala Angela Amata, te ga je pozvao da odobri Dekret o mučeništvu službenica Božjih Marije Jule Ivanišević (svjetovnog imena Kata Ivanišević), s. Marije Bernadete Banje (svjetovnog imena Terezija Banja), s. Marije Krizine Bojanc (u svijetu Josipa Bojanc), Marije Antonije (svjetovnog imena Josipa Fabjan) i Marije Berchmane (svjetovnog imena Carolina Anna Leidenix).

Četnici su 11. prosinca 1941. opkolili njihov samostan 'Marijin dom' na Palama i pod pucnjavom ih nasilno odveli u smjeru Goražda a kuću opljačkali i zapalili.

Njihov križni put po hladnoći i snijegu, uz preslušavanja i ispitivanja, prijetnje i vrijeđanja, vodio ih je prvo do Carevih Voda i Sjetline, gdje je 76-godišnja starica s. Berchmana, shrvana od puta i svih događanja, odvojena od ostalih sestara i zadržana. Sestre Jula, Krizina, Antonija i Bernadeta stigle su u Goražde 15. prosinca 1941. popodne i smještene su u vojarnu na drugi kat. Iste večeri, prema crkvenim vrelima, razulareni su četnici u pijanom stanju provalili sestrama u sobu s namjerom da ih siluju.
U obrani svoga ljudskog dostojanstva i zavjetovane čistoće sestre su se otrgle iz ruku svojih napadača i jedna za drugom iskočile kroz prozor. Četnici su međutim jurnuli dolje pred vojarnu te već ozlijeđene sestre noževima usmrtili i bacili u rijeku Drinu.

S. Berchmana ostala je desetak dana u Sjetlini i vidljivo se oporavljala. Zatim je, kako je rečeno, trebala poći u Goražde k ostalim sestrama, koje su već bile ubijene. Dva su je četnika odvezli na sanjkama. Kočijaš je po povratku rekao sestrama da je dobro stigla, a jedan od njih oko vrata je imao njezinu krunicu. Zapisano je da je ubijena 23. prosinca 1941.

Povijest Drinskih mučenica može izgledati kao primjer ljudi poniznih, koji ostaju i uvijek podliježu, pobijeđeni i poraženi. Ali u stvarnosti, to su pet redovnica koje su svojom čvrstom i blagom ustrajnošću pobjednice, zla i njegove zatorne snage. Upravo je ustrajnost ta koja čini pravu povijest čovječanstva. Mučeništvo uvodi u ljudsko iskustvo svjetlo i snagu ispravne savjesti, koja uviđa dobro i ispunjava ga. Ispravna savjest, blagotvorni kvasac ljudske osobnosti, izbjegava činiti zlo, potvrđuje i brani, također i po cijenu života, slobodu vjere i neotuđiva svoja ljudska prava, rekao je u propovijedi kardinal Amato.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi