Svibanj je pred vratima, a s njim bi moglo stići i 'europsko proljeće'. U svakom slučaju, eurozoni ne gine turbulentan mjesec, a fokus je na Francuskoj: borba za Elizejsku palaču uvod je u bitku za Europu, nagovješćuje Gavin Hewitt, BBC-jev urednik za Europu
Izvjesno je da će, u slučaju Hollandeove pobjede, prvi sastanak dvoje čelnika proteći u napetom ozračju, piše Hewitt, dodajući da će se na dnevnom redu naći Španjolska. Prema riječima tamošnjih ministara, zemlja brodi poput Titanika - s tim da će se u ovom slučaju utopiti i putnici iz prve klase.
Dozrijevanje revolta
Tržišta ne vjeruju da Španjolska može smanjiti deficit na 5,3 posto. Njezine banke opterećene su milijardama u lošim kreditima još od kolapsa tržišta nekretnina – u prva tri mjeseca posao je izgubilo 367.000 ljudi, podsjeća BBC.
Raste otpor mjerama štednje, pa su tako i protekli vikend obilježili prosvjedi protiv financijskog udara na sektore zdravstva i obrazovanja. Za četvrtak, povodom sastanka Europske središnje banke u Barceloni, najavljeni su prosvjedi 'indignadosa' koji su prošle godine okupirali gradske trgove, a sada bi mogli ponoviti akciju.
Iduće nedjelje Grci će ponovno na birališta. Njih još čeka ispunjavanje nekih mjera štednje koje su bile uvjet za drugu tranšu pomoći, dogovrenu u ožujku. Moguće je da će se većina budućih zastupnika usprotiviti daljnjim rezovima. Grčka bi se ponovno mogla naći u krizi.
Krajem svibnja Irci će se na referendumu izjasniti o financijskom sporazumu; pred Italijom su lokalni izbori. Europska javnost dobila je šansu izreći presudu mjerama štednje, zbog kojih su prošlog tjedna pale dvije europske vlade – u Nizozemskoj i Rumunjskoj.
Razotkriva se ključni nedostatak Merkeličnina fiskalnog pakta – nedemokratičnost. Pakt veže ruke budućim vladama, što mu je i namjera, no to ne sprječava glasače da se odupru daljnjim mjerama štednje.
U eurozoni deficiti se smanjuju, no u mnogim slučajevima dug nastavlja rasti. Gospodarski rast gotovo ne postoji. Recesija se vratila u zemlje poput Španjolske i Italije. Jaz između njemačkog gospodarstva i onih na jugu kontinenta sve je veći.
U Bruxellesu, koji je postao izvršitelj mjera štednje, postoji strah da će se revolt protiv novih rezova sručiti i na tamošnje političare. Prošlog tjedna više od 30 posto francuskih glasača podržalo je stranke koje su neprijateljski nastrojene prema Bruxellesu. Glasovi su svrstani u kategoriju 'populizma', no to su glasovi stvarnih ljudi.
Ekonomist Nouriel Roubini opisuje krizu eurozone kao 'usporenu željezničku nesreću'.
S dolaskom svibnja, sve je više znakova ubrzanja revolta proiv mjera štednje. Ako se to dogodi, ući ćemo u novu i nepredvidivu fazu krize eurozone, zaključuje BBC.
