Ustavna stručnjakinja Sanja Barić komentirala je na Facebooku rješenje Ustavnog suda o pobačaju, ustvrdivši da je sudski pravorijek 'ustavnopravno sadržajno utemeljen, očekivan i ispravan'. Čestitajući Sudu na konačnom donošenju pravorijeka, navela je i da tek sada kreću političke borbe oko detalja ovog pitanja koji će u konkretnom smislu oživotvoriti pravo na samoodređenje žene, ali se ono ne može regulirati na način da preteže pravo nerođene osobe
Sanja Barić konstatira da je sadržajno jasno rečeno da pravo na život nerođenog bića uživa ustavnu zaštitu samo u mjeri do koje ne ugrožava pravo žene na privatnost i u tom smislu zakonodavac ima pravo utvrđivanja pravilne ravnoteže. Tvrdi da aktualno zakonsko rješenje, prema kojemu žena može obaviti pobačaj na zahtjev do 10. tjedna, a nakon toga samo zbog zaštite života žene i dr. sličnih izvanrednih razloga, sadrži pravilnu ustavnopravnu ravnotežu.
Stručnjakinja potom kaže da važeći Zakon iz 1978. sadrži neusklađenosti s novim ustavnopravnim sustavom sadržeći neke danas nepostojeće institute te ga valja, zbog formalnih razloga, uskladiti s Ustavom RH u roku od 2 godine. Po njezinoj ocjeni, novi zakon treba odrediti i druge edukativne i preventivne mjere (izrijekom, primjerice, i uvođenje spolnog i reproduktivnog obrazovanja, vrijeme žene na razmišljanje, jaslice, zaštita u radnopravnom statusu, ali i niz drugih mjera) kako bi pobačaj na zahtjev bio doista, u praksi, izuzetak.
U drugu ruku, ustvrdila je da je pravorijek Ustavnog suda s formalne strane pomalo razočaravajući jer bi ustavnopravno bilo kvalitetnije da se donijela odluka, a ne rješenje - iako to u sadržajnom smislu ne mijenja puno.
Zaključno, ustvrdila je da pravo na privatnost žene koje uključuje pravo žene na samoodređenje i odluku o trudnoći (početku i tijeku, pa time i pobačaju na zahtjev) je dio Ustava RH i pod zaštitom je Ustavnog suda RH.
'Bez obzira na naše svjetonazore, pravo žene na samoodređenje je neupitno i Ustavom zaštićeno, a 'granica' na 10. tjednu je sukladna Ustavu RH ('Božićnom Ustavu' iz 1990.). Dakle, bez obzira na svjetonazore i bez obzira na shvaćanje kada počinje život, pravo nerođenih nije apsolutno i ne preteže pred pravom žene na samoodređenje i odlučivanje o svojem tijelu i tijeku trudnoće', navela je Barić.
Zaključno, najavila je da će detalji novog zakona utjecati na konkretni sadržaj tih prava, uključujući i pitanje financiranja induciranih pobačaja, što će biti predmet političkih odluka zakonodavca. Pri tome je Ustavni sud naveo i relevantne slučajeve pred Europskim sudom za ljudska prava, iz kojih je razvidno da ne postoji posebno pravno zaštićeno pravo očeva, odnosno da se radi o pravu žene na upravljanje svojim tijelom, dodala je Barić.
