ZAŠTITA PRIRODE

Antirecesijske mjere (ne) smiju devastirati okoliš

  • Autor: Kruno Kartus
  • Zadnja izmjena 12.01.2012 09:35
  • Objavljeno 12.01.2012 u 07:00
kopački rit

kopački rit

Izvor: Pixsell / Autor: Davor Javorovic/PIXSELL

Mađarska je u prosincu zatvorila zadnje komercijalno iskapalište šljunka na Dravi. Inspektor u Barcsu iskapanje je zatvorio jer je nelegalno. U Hrvatskoj obrnuti proces. Lanjskim Zakonom o vodama prvo je ukinuto komercijalno šljunčarenje i pjeskarenje jer su ispitivanja pokazala da su obnovljive količine tog materijala u našim rijekama zanemarive zbog postojećih pregrađivanja vodotokova. Samo četiri mjeseca kasnije, uz asistenciju Vladimira Šeksa, u Saboru su po hitnoj proceduri osvanule izmjene tog zakona, pa šljunčari opet mogu kopati i izvlačiti po Dravi, Dunavu, Savi, a dopuštenje im može dati inspektor, samostalno

U Udruzi šljunčara tvrde da zabrana šljunčarenja na našim rijekama nema smisla ako ih iskorištavaju susjedne zemlje, pa materijal za građevinu moramo uvoziti. Argument povrh svih je zapošljavanje, nova radna mjesta, prihod državi i ostale recesijske teme, ali gdje je zaštita okoliša i održivi razvoj? Protiveći se iskapanjima na rijekama, aktivisti i publicist Goran Šafarek iz udruge Baobab citira podatak Svjetskog fonda za zaštitu prirode (WWF) po kojemu je nelegalno 90 posto iskapališta šljunka u Srbiji na Drini.

'Uspoređivanje s istočnim zemljama je loše, a sada i ovi podaci pokazuju da nema izgovora za iskapanje šljunka iz korita Drave s hrvatske strane', ocjenjuje Šafarek, biolog i autor nedavno izašle knjige 'Rijeke Hrvatske'.

Uslijed bježanja iz recesije i u svjetskim razmjerima stradava priroda. U prošlotjednom pismu direktorici Međunarodnog monetarnog fonda Christine Lagarde i predsjedniku Europske komisije Joséu Manuelu Barrosu WWF navodi primjer zadužene Grčke kao antiekološki slučaj. Ta članica Europske unije i eurozone programom gospodarskog spašavanja usvojenog 2010. godine uvodi niz 'značajnih ekoloških zastoja', tvrde u WWF-u.

Ukidanje državnog 'zelenog fonda' i njegova integracija u državni proračun, ukidanje regulacija za izdavanje okolišnih dozvola, naglasak na velikim ulaganjima s upitnim analizama utjecaja na okoliš, legalizacija ilegalnih nekretnina u zaštićenim područjima, nagla i nekontrolirana prodaja javnih zemljišta, smanjenje osoblja u okolišnim tijelima javne vlasti, ukidanje institucija za upravljanje okolišem, upitna potpora prljavim izvorima energije, uključujući ugljen – to je dio mjera grčkog 'programa gospodarskog spašavanja', koji sufinanciraju MMF, Europska komisija i Europska središnja banka.

Zato WWF u pismima Lagardeovoj i Barrosu ističe da je 'kriza utemeljena u lošem upravljanju državnim financijama, a ujedno i odraz neadekvatnog gospodarskog razvojnog modela, koji se temelji na prekomjernoj potrošnji i neplanskom korištenju prirodnih resursa, što vodi do stalnog rasta ekološkog deficita'.

'Tijekom posljednjih 15 godina, WWF je u više navrata pozvao međunarodne financijske institucije, uključujući MMF, da revidiraju svoje kreditne politike i podrže tranziciju financijski problematičnih zemalja prema razvojnom putu koji je ekološki i socijalno održiv. Kako gospodarska aktivnost sve više prelazi kapacitete okoliša, ovaj poziv je utoliko hitniji', rekao je Jim Leape, generalni direktor WWF.

Leape je Europsku komisiju pozvao da proširi svoj značajan rada na održivosti, ne kao poseban program, već kao jedan od stupova za trajno i zdravo gospodarstvo, čak i u vrijeme financijske krize.

U hrvatskom uredu WWF-a tvrde da se svjetska ekonomska kriza na sličan način kao u Grčkoj preslikava i u Hrvatskoj, pa se nadaju da će nova Vlada Zorana Milanovića bolje uspostaviti sustav zaštite okoliša te da antirecesijske odluke neće biti i antiekološke.

'I kod nas je, baš kao i u Grčkoj, prisutan naglasak na velikim ulaganjima s upitnim analizama utjecaja na okoliš, legalizacija ilegalnih nekretnina u zaštićenim područjima, nagla i nekontrolirana prodaja javnih zemljišta te razmišljanje o spajanju institucija za upravljanjem prirodom i okolišem. Sve nas to dovodi do manje neovisnosti pri donošenju odluka, a ne veće efikasnosti u našem slučaju', ustvrdila je za tportal Andrea Štefan, savjetnica za regionalnu suradnju i europske integracije u hrvatskom WWF-u.

Štefan dodaje da je ova organizacija u stalnom kontaktu s Europskom komisijom koju obavještavaju o problemima koji potencijalno uništavaju hrvatski okoliš – 'slučaj HE Omlbe, ilegalno šljunčarenje, projekti sa zastarjelim studijama utjecaja na okoliš poput kanala Sava - Dunav, regulacija na rijekama Mura - Drava - Dunav i slično'.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi