Pierre Gramegna, glavni direktor ESM-a, izjavio je da bi mehanizam mogao ponuditi kreditne linije namijenjene obrani, i to bez zahtjeva za ranije uobičajenim strogim ekonomskim reformama, javlja Reuters.

'U ovim vremenima geopolitičkih previranja, koja su izazvala veće troškove obrane za sve zemlje, moramo iskoristiti puni potencijal ESM-a', rekao je Gramegna. Osobito je istaknuo mogućnost korištenja takvih kreditnih linija za države koje su financijski stabilne, ali su im proračuni opterećeni rastućim obrambenim izdacima, što se osobito odnosi na manje članice eurozone.

'Imamo instrumente', rekao je, dodajući: 'U najboljem je interesu Europe… iskoristiti puni potencijal. Očito je da odnos između Europe i Sjedinjenih Država postaje sve nestabilniji.'

Prenamjena fonda iz dužničke krize

Fond osnovan na vrhuncu dužničke krize eurozone, kako bi se spriječio kolaps gospodarstava i banaka te stabilizirala zajednička valuta, sada bi mogao dobiti novu ulogu – jačanje europske obrane.

Gramegnine izjave sugeriraju spremnost da se financijska rezerva ESM-a iskoristi za pomoć zemljama eurozone, posebno manjim baltičkim državama koje graniče s Rusijom. No takav model moraju odobriti sve države članice eurozone, njih 21.

Kredite bi mogle koristiti isključivo zemlje eurozone. U samoj misiji ESM-a obrana se ne spominje, pa bi za takvu prenamjenu bio potreban pristanak svih članica, uključujući vojno neutralne zemlje poput Austrije, Cipra, Malte i Irske.

Europa, četiri godine nakon ruske invazije na Ukrajinu, nastoji ubrzano ojačati svoje obrambene kapacitete. 'To je jedan od naših instrumenata', rekao je, govoreći o preventivnim kreditnim linijama. 'Dostupan je. Moramo ponovno otkriti potencijal tog instrumenta.'

'Morate jamčiti da se ovaj instrument… treba koristiti za obrambene izdatke', dodao je. 'Cilj je izbjeći da se ova vrsta alata kombinira s restrukturiranjem gospodarstva.'

'Linija obrambene podrške'

Njegove izjave ponovno su aktualizirale ideju 'linije obrambene podrške', prema kojoj bi države za obranu mogle posuditi do dva posto BDP-a uz povoljne kamatne stope.

Baltičke države – Litva, Estonija i Latvija – mogle bi biti među najvećim korisnicima takvog modela. Od početka ruske invazije na Ukrajinu gotovo su učetverostručile izdvajanja za obranu, koja sada dosežu oko pet posto BDP-a, uz značajno zaduživanje.

Te zemlje, koje graniče s Rusijom i Bjelorusijom, već su koristile EU-ov program SAFE za obrambene projekte, u kojem se Unija zajednički zadužuje na tržištu da bi proslijedila novac državama članicama. Potpora ESM-a funkcionirala bi na sličan način.

Gramegna je naglasio da bi zemlje mogle podnositi i 'kolektivne zahtjeve', čime bi se smanjila moguća stigma vezana uz korištenje sredstava ESM-a. 'Poticaj mora doći od zemalja članica', zaključio je.