Četvrtog dana sukoba na Bliskom istoku, bez jasnog nasljednika na iranskoj vlasti Washington se suočava s daleko složenijim sukobom nego što je to bio slučaj u Venezueli. Kako za Politico pišu autori Cheyenne Haslett, Felicia Schwartz, Nahal Toosi i Eric Bazail-Eimil, definiranje i postizanje uspjeha bit će teže i skuplje po američke živote
'Ne postoji koordinirana ili odvojena skupina unutar režima koju bi Amerikanci vidjeli kao novu vladu koju bi pozdravili, niti postoji stvarna organizirana oporba', rekao je jedan od upućenih izvora na koje se poziva Politico. Premda, navode, Trumpa privlači venecuelski scenariji, strukture Venezuele i Irana jako se razlikuju.
vezane vijesti
Vlada Venezuele skliznula je u autoritarnost tijekom posljednjih četvrt stoljeća, a predsjednik je vodio nekolicinu ljudi koji su imali vlastita ministarstva i baze moći. Američka vlada uspjela je ostvariti prodore unutar tog vodećeg kruga - koji kritičari opisuju kao mafijašku bandu - što je brzu 'dekapitaciju' i naknadni politički dogovor učinilo lakšima, analiziraju autori.
Iran je, nasuprot tome, teokracija ukorijenjena gotovo pet desetljeća. Vrhovni vođa vladao je složenim sustavom koji isprepliće klerikalno, izabrano i vojno vodstvo, a koje je osmišljeno tako da popunjava upražnjena mjesta.
Autori u tekstu za Politico spominju još jedan problem: Trumpove nade da će iranski narod srušiti režim također se vjerojatno neće uskoro ostvariti. Iranske sigurnosne i paravojne sposobnosti za sada su uglavnom netaknute, rekao je prvi upućeni izvor, 'pa je malo razloga vjerovati da režim neće moći silom ugušiti bilo kakve javne prosvjede ili demonstracije'.
'Još uvijek ne znamo hoće li ovaj rat završiti s nekom vrstom ovog režima na vlasti ili ne, a kolaps režima i promjena režima dvije su različite stvari', rekao je Amos Hochstein, bivši viši savjetnik predsjednika Joea Bidena. 'Kolaps režima mogao bi dovesti do kaosa i do više centara moći koji se međusobno natječu. Osobno ne znam kamo ovo vodi. Problem je što mislim da to nitko ne zna. A bez kopnenih snaga, vrlo je teško ostvariti promjenu režima iz zraka', tvrdi Hochstein, a prenosi Politico.
Trumpu u prilog ne ide ni javno mijenje. Nova anketa CNN-a pokazuje da se 59 posto Amerikanaca protivi operaciji u Iranu, a 60 posto ispitanika ne vjeruje da Trump ima jasan plan, iako je američki predsjednik s ministrom obrane Hegsethom iznio skup vojnih ciljeva u nedefiniranom okviru.
Ciljevima pripadaju uništenje iranskih raketnih kapaciteta te mornarice, sprječavanje Irana u dolasku do nuklearnog oružja te sprječavanje u naoružanju, financiranju i usmjeravanju terorističke vojske izvan svojih granica.
'Ako ste slušali ministra Hegsetha, a zatim predsjednika, jasno je da još nisu odlučili o svojim ciljevima i mislim da će to morati učiniti vrlo brzo', rekao je Christopher Hill, bivši američki veleposlanik u Iraku i još četiri zemlje pod republikanskim i demokratskim predsjednicima.
'Za nekoliko dana znat ćemo postoji li u Iranu ikakav protuvladin pokret, ali ne izgleda da je to vjerojatan ishod. Stoga bi možda trebali ublažiti govor o promjeni režima', kazao je, a prenosi Politico.
