Nova pravila odnosit će se na naknade za kašnjenja i otkazane letove, prtljagu, raspored sjedenja te postupak podnošenja zahtjeva za odštetu.

Dogovor, koji su nakon višegodišnjih pregovora postigli ciparsko predsjedništvo Vijeća EU-a i Europski parlament, podržala je velika većina država članica. Protiv su glasale samo Španjolska i Latvija, dok su Austrija i Finska bile suzdržane, piše Politico.

Prije konačnog stupanja na snagu, kompromis još moraju potvrditi pregovarači Europskog parlamenta, a zatim i svi zastupnici na plenarnoj sjednici u srpnju. Nova pravila trebala bi se početi primjenjivati u drugoj polovici 2027. godine.

Predstavnici potrošača pozdravili su dogovor, ističući da se njime dodatno učvršćuju prava putnika u slučajevima kašnjenja i otkazivanja letova. S druge strane, zrakoplovne kompanije smatraju da reforma povećava regulatorni teret bez rješavanja glavnih problema koji uzrokuju kašnjenja i otkazivanja.

Ručna prtljaga uključena u cijenu karte

Jedna od najznačajnijih promjena odnosi se na prtljagu. Kada nova pravila stupe na snagu, osnovna cijena avionske karte morat će uključivati ne samo malu torbu koja stane ispod sjedala nego i ručni kovčeg na kotačićima.

To bi moglo dovesti do toga da cijene karata, osobito kod niskotarifnih prijevoznika, na prvi pogled izgledaju više nego danas jer mnoge kompanije trenutno dodatno naplaćuju unošenje većeg komada ručne prtljage.

Ipak, putnici će imati mogućnost odustati od ručne prtljage te ostvariti popust na cijenu karte.

Pravila također predviđaju da aviokompanije više neće smjeti naplaćivati sjedenje roditelja uz djecu mlađu od 14 godina. Isto vrijedi i za osobe s invaliditetom te njihove pratitelje.

Naknade za kašnjenja i otkazane letove ostaju

Većina postojećih prava putnika ostaje nepromijenjena.

Ako let kasni najmanje tri sata ili je otkazan, putnici će i dalje imati pravo na financijsku naknadu, uz povrat novca za otkazani let. Visina odštete kretat će se između 250 i 600 eura, ovisno o duljini putovanja.

Nova pravila dodatno pojašnjavaju da će za letove dulje od 3500 kilometara putnici dobiti 300 eura odštete za kašnjenja između tri i četiri sata. Ako kašnjenje premaši četiri sata ili je let otkazan, naknada će iznositi 600 eura.

Lakše podnošenje zahtjeva za odštetu

Jedno od najspornijih pitanja tijekom pregovora odnosilo se na način podnošenja zahtjeva za odštetu.

Organizacije za zaštitu potrošača tražile su da se putnicima olakša ostvarivanje njihovih prava, dok su zrakoplovne kompanije upozoravale da bi to moglo povećati broj zahtjeva i dodatne troškove.

Na kraju je dogovoreno da će prijevoznici morati putnicima dostaviti jasne upute o tome kako mogu podnijeti zahtjev za naknadu štete u slučaju kašnjenja ili otkazivanja leta.

Međutim, kompanije neće biti obvezne poslati izravnu poveznicu na obrazac za odštetu niti unaprijed ispunjeni zahtjev, što je Europski parlament zagovarao tijekom pregovora.

Preciznije definirane izvanredne okolnosti

Reforma donosi i jasnija pravila o tzv. izvanrednim okolnostima, odnosno situacijama u kojima zrakoplovne kompanije nisu obvezne isplatiti odštetu.

Prema novoj definiciji, riječ je o događajima koji po svojoj prirodi nisu povezani s redovnim poslovanjem prijevoznika i na koje kompanija ne može stvarno utjecati.

Primjerice, u slučaju ekstremnih vremenskih nepogoda zrakoplovna kompanija morat će vratiti novac za kartu, ali neće biti dužna isplatiti dodatnu odštetu.

S druge strane, tehnički kvarovi na zrakoplovima nisu automatski uključeni među izvanredne okolnosti. Europski parlament inzistirao je na tome da se takva formulacija izbaci jer bi mogla omogućiti prijevoznicima izbjegavanje odgovornosti za većinu tehničkih problema.

Novac i dalje mogu potraživati specijalizirane agencije

Nova pravila potvrđuju da će putnici koji samostalno podnose zahtjev za odštetu novac primati izravno od zrakoplovne kompanije.

Istodobno, zadržava se mogućnost da naknadu uime putnika potražuju specijalizirane agencije koje se bave naplatom odšteta. Takve tvrtke često zastupaju putnike i na sudovima kada prijevoznici odbijaju isplatiti naknadu.

Raniji prijedlog predviđao je da zahtjev može podnijeti isključivo sam putnik, što bi ozbiljno ugrozilo poslovanje tih posredničkih tvrtki. Europski parlament uspio je zadržati postojeći model prema kojem će i dalje moći sudjelovati u postupku naplate odšteta.