Lideri država koje sve snažnije grade front protiv Zapada ovog će se tjedna okupiti u Pekingu na vojnoj paradi posvećenoj 80. godišnjici završetka Drugog svjetskog rata i poraza Japana. Riječ je o pomno režiranom spektaklu kojim kineski predsjednik Xi Jinping želi demonstrirati vojnu snagu i ambiciju da njegova država postane predvodnik novog, multipolarnog svjetskog poretka
Kako je za Chatham House naglasila viša istraživačica Yu Jie, Xi smatra da 'svijet treba biti multipolaran, predvođen Kinom, a uz nju bi trebale stajati mnoge nezapadne zemlje'.
Putin i Kim u prvim redovima
Na paradi u Pekingu sudjelovat će 26 šefova država, a među njima ističu se ruski predsjednik Vladimir Putin, sjevernokorejski čelnik Kim Jong-un i iranski predsjednik Masud Pezeškian. Dolazak su potvrdili i lideri iz Mjanmara, Mongolije, Indonezije, Zimbabvea te država središnje Azije.
Zapadni svijet gotovo da neće imati predstavnike – izuzev Srbije i Slovačke, koje se nalaze na popisu gostiju kineskog ministarstva vanjskih poslova. Time će Peking još jednom naglasiti da uspijeva okupiti lidere izvan zapadnog bloka i nametnuti se kao alternativa američkom vodstvu, piše Guardian.
Usporedba s Amerikom
Parada će se održati samo dva mjeseca nakon vojne smotre u Sjedinjenim Državama, održane povodom 79. rođendana Donalda Trumpa, koja je u međunarodnoj javnosti ocijenjena prilično skromnom.
'Ovaj spektakl dolazi vrlo brzo nakon užasne američke parade', izjavio je Siemon Wezeman, viši istraživač u Štokholmskom institutu za mirovna istraživanja. 'Poruka je jasna: ako radite parade, mi to možemo bolje od svih.'
Povijest u službi politike
Kina posljednjih mjeseci snažno ističe svoju verziju povijesti Drugog svjetskog rata. U toj interpretaciji uloga zapadnih sila gotovo da se i ne spominje te se naglašava doprinos Kine i Sovjetskog Saveza u porazu japanskog militarizma i njemačkog nacizma.
Kada je Xi u svibnju posjetio Moskvu povodom Dana pobjede, napisao je članak u kojem je pozvao na 'ispravno povijesno sagledavanje rata'. U tekstu je istaknuo da su Kina i SSSR 'bile glavni oslonac otpora' te da su dale 'presudan doprinos pobjedi svjetskog antifašističkog rata'. Američki i europski doprinos uopće nije spomenuo.
Filmovi kao propaganda
Paralelno s paradom, Kina kroz popularnu kulturu učvršćuje službeni narativ. Film 'Dead to Rights', koji prikazuje masakr u Nanjingu 1937. godine, samo u prva četiri dana prikazivanja zaradio je više od 500 milijuna juana. Još jedan film, 'Dongji Rescue', donosi priču o britanskim zarobljenicima koje su spasili kineski ribari, a istu je temu država promovirala i u dokumentarcu.
Analitičari naglašavaju da je legitimitet Komunističke partije djelomično utemeljen na pobjedi nad Japanom, pa se takve narative naglašava u trenutku u kojem zemlja prolazi kroz gospodarske teškoće i trgovinski rat sa SAD-om.
Poruka Tajvanu
Dok Peking pokazuje oružje, stručnjaci upozoravaju da je 'velika neizgovorena tema parade Tajvan'. Charles Parton iz londonskog Royal United Services Institutea smatra da Kina projicira svoju poruku otoku koji smatra svojim teritorijem: 'Pokazivanjem vojne moći, Peking šalje signal Tajvanu da je otpor uzaludan.'
Na paradi se očekuje predstavljanje naprednih borbenih aviona pete generacije J-20, ali i novih dronova te podvodnih sustava. Posebno je važno to što Kina sve više proizvodi motore za avione, čime se udaljava od ovisnosti o ruskoj tehnologiji.
'Cilj Kine je potpuna neovisnost o bilo kome, uključujući Ruse', naglasio je Wezeman.
Lekcije iz Ukrajine
Kineski analitičari pažljivo prate rat u Ukrajini, u kojem Rusiju podupiru kineska ekonomija i sjevernokorejski vojnici. Peking iz tog sukoba izvlači pouke te bi ih mogao primijeniti u eventualnom sukobu s Tajvanom.
Iako je teško pokazati mornaričku moć na ulicama Pekinga, stručnjaci vjeruju da će biti predstavljeni i novi sustavi poput nadzvučnih dronova i podvodnih letjelica, s ciljem odvraćanja bilo koga tko bi pokušao pomoći Tajvanu morskim putem.